Teorija Planiranja 2009.ppt

2y ago
25 Views
2 Downloads
1.88 MB
191 Pages
Last View : 8d ago
Last Download : 2m ago
Upload by : Mya Leung
Transcription

TEORIJA PLANIRANJAMETODE I TEHNIKE PLANIRANJAGRAĐENJA REPLANIRANJE IGRAĐENJA,OPTIMIZACIJA PLANOVADr Snežana Mitrović,Mitrović dig

KIBERNETIKAKIBERNETIKA‐ nauka o procesimaupravljanja: u životu organizama (bionika), uautomatskim uređajima (tehničkakibernetika), u društvu u kome živimo(ekonomska kibernetika).kibernetika) Ekonomska kibernetika ‐ problemiupravljanja, planiranja i optimalnogiskorišćenja raspoloživih snaga i sredstava. PLANIRANJE‐ predviđanje (sagledavanje)budućih događaja.događaja Planiranje je jedna odintegralnih funkcija upravljanja.

Građevinski projekat je niz aktivnosti i zadatakakoji mora zadovoljitidljiti određenid đ i ciljilj unutart određenihd đ ihposebnosti ima određen datum početka i kraja ima finansijsko ograničenje troši resurse Planovi sa aktivnostima na koje je projekatpodeljen, raspoređenim u budućem vremenu,definišu dinamički raspored radne snage,snage alata,alatamašina, materijala, novca i svih drugih potrebnihresursa,, a ppružajuj i mogućnostgoptimizacijepjprema postavljenim projektnim skim koeficijentima).koeficijentima)

Planiranjem u građevinarstvu se:à povećava verovatnoća realizacije nekogprojektaà pravilno se utvrđuju troškovi,troškovi vreme(rok), kvalitet i raspoloživi rsursià usklađuje veliki broj učesnikač(investitor,izvođač, ppodizvođači, kooperanti,p.)à smanjuju rizici

Planiranje nije jednokratna aktivnost. Tekkada se osigura povratni tok informacija(pomoću kontrole), plan može funkcionisatikao dinamički model. Sa tako dobijenimnovimouulaznimapodacpodacima,a, mogućeoguće je tražitita trazličita rešenja za dolazeće akcije, te unovonastalim situacijamajutvrditi optimalanpput za održavanje ciljeva projekta. Ipak,Ipak planovi su samo informacije na papiruili ekranu i za uspešnost je odgovoran odnosljudi koji provode njihovo izvršenje,izvršenjeodnosno nastojanje da se izrada zaistasprovede predviđenim putem.putem

Poslovanje ne završava tekućim projektom pa jesvaki, manje ili više uspešno završen posao,pametno iskoristiti kao određenu pripremu zanadolazećed l ć zadatke.d tk KakoK k bi se svakiki putt učinioči iodređeni korak napred, osim sastavnog vođenjabaze podataka, treba voditi računa o tome daplanovi i po tom pitanju mora da ispune svojufunkciju. Planiranje se nikako ne sme dešavati uizolovanim odelenjima i ograničavati na planere‐specijalizovane poznavaoce tehnika izradeplanova. Pravilo je da u izradu planovaneizostavno treba da budu uključenejvođeradova, tj. oni koji će biti odgovorni za njihovoizvršenje.

Šta se planira?à PROSTOR – veličina lokacijej i objekta,j,nivo složenosti radovaà VREME – rok do koga će projekat bitirealizovanà TEHNOLOGIJA – tip i količina resursa,tipp organizacijegj ggrađenja,j , složenostkonstruktivnog sistema objekta i sistemgrađenja

Faktori uticaja:uticajaà geografski položaj gradilištaà topografijap g j gradilištagà geološki sklop, geotehničke i geomehaničke karakteristikeàààààààààtlaklimatske prilike(hidrologija)uslovi transportaenergetski potencijali i snadbevanje vodomraspoloživost lokalne radne snage i eventualni uslovismeštajajuslovi nabavke materijala (lokalni izvori) i eventualnogskladištenjaraspoloživa mehanizacijapriliv novčanih sredstava.

Šta se utvrđuje planom? Šta će se graditi Gde će se graditi Kad će se graditi i za koje vreme će se završitiradovi UUz pprimenue u kojeoje tetehnologijeo og je i sa kojimojangažovanjem resursa Kako će se gradnja finansirati Eventualna dobit

Tehnika planiranja ustanovljavanje vrste radova, radnih procesa i kkoličinaličitehnološko rešenje radovarešenje pripremnih radova sa uređenom šemomgradilišta i vremenskim planiranjem izrade tihradovaodređivanje trajanja procesa odnosno aktivnostiodređivanje radnih dana i kalendarskog vremena uodnosudna radned ddanekoordinacija izvršenja grupa radovasinhronizacija uključivanja sredstava proizvodnje(mehanizacija, novac)ispitivanjepj mogućnostigprimeneptaktne ppodeleradova u proizvodnji

OSNOVNI POJMOVI Investicioni projekat Aktivnost Resurs Kritični put Vremenske rezerve Cach flow control (kontrola protoka novca)

PODELA PLANOVA Statički planovi Dinamički planovià Numeričkičk planovilà Grafički planovi Paralelni grafički planovi (gantogrami) Ortogonalni grafički planovi (ciklogrami) Mrežni plan

STATIČKI PLANOVI na osnovu predmera radova:à podela radova po strukturià podela radova po radnim operacijamaoperacijama‐pozicijamapozicijamaà utvrđivanje pripadajućih količina radova iskazuju se u vidu tabela:tabelaà pojedinačni statički planovi (vrste radova, resursi)à zbirni statički planovi Količine se utvrđujuj iz Normativa i standardarada u građevinarstvu (ili interni normativip edu eća)preduzeća)

Zbirni statički plan1 Pripremni radovi2 Formiranje gradilišta3 Raščišćavanje zemljišta4 Nabavka i transport armature i oplate5 Nabavka i transport fasadnih elemenata6 GrubiG bi građevinskiđ i ki radovid i7 Iskop zemlje8 Betoniranje temelja9 Postavljanje kanalizacije10 Betoniranje ploče ikkserMašineKammionGraađevinska BettonRESURSIArmmaturaGlavni materijali

DINAMIČKI PLANOVIDINAMIČKI PLANOVIDIREKTIVNI ILIOKVIRNI TALJNI ILIOPERATIVNIDINAMIČKI PLANMESEČNIPLANOVIPLANOVIOSNOVNIHRADOVA

DINAMIČKI PLANOVIDINAMIČKIPLANOVIIZVRŠENJARADOVAPO OBJEKTIMAPO FAZAMARADOVAPO POZICIJAMA

DINAMIČKI VIMATERIJALAPLANOVI A

VRSTE DINAMIČKIH PLANOVA NUMERIČKI ‐ tabelarni prikaz brojčanihvrednosti (materijal,(materijal mehanizacija,mehanizacija 1. TROMESJEČJE2. TROMESEČJEMESECIMESECIPLANPLAN11.2.3.23456

GRAFIČKI PLANOVI ‐ vremenski tokodvijanja radovaà GRAFIKONI ‐ linijski prikaz matematičke funkcije,funkcijegantogramià HISTOGRAMI – površinskià DIJAGRAMI – ortogonalni (ciklogrami) i vektorski(mrežni)

Paralelni grafički planovi (gantogrami)ID1Task NamePripremni radovi2FFormiranjei j gradilištadilišt3Raščišćavanje zemljišta4Nabavka i transport armature i o5Nabavka i transport fasadnih ele6Grubi građevinski radovi7Iskop zemlje8Betoniranje temelja9Postavljanje kanalizacije10Betoniranje ploče prizemlja11Betoniranje stubova I etaže12Betoniranje I ploče13Betoniranjej stubova za II etaže14Betoniranje II ploče15Izrada pregradnih zidova prizem16Montaža fasadnih elemenata pri29October61320273November1017241December815 22295January12 19262Febr9

Paralelni grafički planovi (gantogrami)

Paralelni ggrafički planovip(grafikoni)g

FROONT RADAA Ortogonalni grafički planovi ABETONA321T VREME

Ortogonalni grafički planovi (ciklogrami)građevinskejedinicemritmički procestiisprekidani proces214neritmični proces3321510152025Tvreme

PrednostiP di ritmičnei ič proizvodnje:i d jà minimalno ukupno vreme građenjaà minimalna količina proizvodnih faktoraà minimalni troškovi dela uređenjagradilišta (radnici i sredstva rada)à manji troškovi pripremnih radova

Površinski dinamički planovi

MREŽNI DIJAGRAMI – MREŽNO PLANIRANJE Mreža se sastoji od AKTIVNOSTI sadodeljenim mestom odvijanja radova injihovihjVEZA,, međuzavisnosti Aktivnost je delimična delatnost čije izvršenjezahteva određeno vreme,vreme radnju i rok,rok aodvija se između početne i završne tačke. Događajđ je određenod đstanje, u kojemknemaaktivnosti. Početni događaj‐ stanje u komemože otpočeti neki događaj, a završnidogađaj – stanje na kraju neke aktivnosti.

Mrežniž modelid l kkoji se koristekk osnova zakaoanalizu strukture pregledno odražavajuredosled izvršenja pojedinih aktivnosti. Mreža nije samo sredstvo za predstavljanjeplana, već matematički model koji se možeanalizirati i nad kojim se možeeksperimentisati. MrežniM ž i modeld l olakšaval kšrazmenu iinformacijafijizmeđu učesnika u realizaciji projekta.

Način pprikazivanjaj u mrežnom dijagramu:j g CPM‐critical path method/metoda kritičnog putaà Arrow diagram method /Activity on the arc(ADM/AOA) ‐mrežniž i dijdijagram orijentisanij iaktivnostima. Aktivnost ‐ duži orijentisane strelicom upravcu vremenskog odvijanja posla. Dužina duži nemanikakvuk k ulogu,ljer nije merilol za ddužinuž vremenskogktrajanja aktivnosti. Događaji ‐krugovi. Matematički –početak aktivnosti "i", a završetak "j".pjà Activity on the node (AON)‐ mrežni dijagramorijentisan događajima. Aktivnosti se se grafičkipredstavljaju krugovima.krugovimaà Precedence Diagramming Method‐ u krugovima sepredstavljaju aktivnosti sa njihovim počecima izavršecima kao i sa vremenom njihovog trajanja.završecima,trajanja PERT – program evalution and reviewtechnique/metoda ocene i revizije programa

U minornojj upotrebi:pààààààààTOPS‐ The operational PERT systemCPS – Critical ppath schedulinggCPPS ‐ Critical path planning and schedulingPEP – Program evalution procedureCPA – Critical path procedureLESS – Least cost esitimating and schedulingLOB – Line of balanceRAMPS – Resource allocation and multi‐projectschedulingà SCANS – Scheduling and control by automatedynetwork systemà RITE‐ Rapid information technique and evaluationà RPSM, MIX, PILOT, DBPS.

CPM AOA‐AOA ArrowAdijdijagram(i j mreža)(i‐jž )215113671294810

AON1234710135811146912155

Precedence .9619.11.9625.11.9626.11.96

ISTORIJAT Ganttov dijagram ili gantogram dobio je ime po Henry‐u Laurecu‐u Gantt‐u (1861‐1919), naucniku ii ž jinženjerumasinstvaikojik ji ga jej osmislioi li 1917.Reč " histogram" je grčkog porekla, kao kompozit reči isto‐( "izduženi oblici kojij stojej vertikalno")) i "gram‐gs' (ωτos) ( ma" (γραµµα) ( " nešto napisano). Termin "histogram" jekovanica čuvenog statističara Karl Pearsona koji je takonazivao oblik ggrafičke interpretacije.pjCPM‐ Kelley i Walker, SAD, prva originalna studija zahemijsku industriju 1957. godine.PERT W.PERT‐W Fazar,Fa ar Special Project Office of the Navy,NaLockheed Missile Systems Division, SAD,., 1958., programrazvoja rakete Polaris.PERT/COST‐ Department off defencefi National Aeronauticsand Spase Administration (NASA), SAD, 1862.

ISTORIJSKI RAZVOJ U SRBIJI Klasične metode: Gantogram, histogrami, posle IIsvetskog rata. Tehnike mrežnog planiranja ‐1966. godine, ''14.oktobar'' Kruševac, hemijska industrija ''Pančevo'',Di k ij za izgradnjuDirekcijaid j i rekonstrukcijukk ij gradadBeograda (1968. god. prve primene TMP zapodzemni pppešački pprolaz ''Albanija'',j , terazijskij tunelispod Balkana, podzemni pečacki prolaz ''Balkan'',Mostarska petlja), GP ''Komgrap'' Beograd,''Magnohrom''Magnohrom Kraljevo,Kraljevo Kombinat alumimijuma uTitogradu (Podgorica) . Krajem 1967. "Institut zaorganizaciju rada i automatizaciju poslovanja'' izBBeogradad organizujei j prvii seminariza obukub k kkadrovadu oblasti sistema TMP i rukovođenja, sa oko 70polaznika inženjerapji tehničara.

Od 1997.997 godgodinee u tehnicite c mrežnoge og planiranjap a a ja sekoristi nova metoda, kоја sе zove metodakritičnogg lanca ( “Critical Chain Method“ – CCM ).Osnivač metode je Goldratt, E. M. , а zasniva se nateoriji ograničenja ( “Theory of Constraints“ –TOC). TOC se fokusira na identifikaciju i popravkuuslih grla u cilju poboljšanja realizacije. Ova novametodat d postajet j popularnalikkonkurentnakttradicionalnoj metodi kritičnog puta CPM. Metodad “Criticali i l Chainh i Method“h d (CCM) rešavašprobleme kod projekata prvobitno planiranihmetodom “Critical Path Method“ (CPM),(CPM) koji sejavljaju zbog činjenice da ova metoda ne uzima uobzir raspoloživost resursa.resursa

Osnovne faze u izradi planovayyyyyyyyyyDetaljno upoznavanje zadatkaDefinisanjej tehnologijeg j izvođenjaj radovaIzdvajanje pojedinačnih aktivnostiUtvrđivanje logičnog rasporeda (veza) aktivnostiOdređivanje radnog vremena i kalendaraSpecifikacija potreba u resursimaProračun vremena trajanja aktivnostiTermin plan celog projektaOptimizacija planaUspostavljanje mehanizama kontrole izvršenja plana

Osnovni principi planiranjay Odrediti racionalan i potreban nivo planiranjai praćenja pojedinih faza projektay Treba težiti ka što većoj paralelizaciji radovay Uključivanje resursa treba da bude postupnoy Korišćenjeo šće je ssvih važnijiha j resursaesu sa ttrebaeba da budekontinualnoy Plan mora da bude realan

Osnovne faze u izradi planova(CPM metod)I FAZA ‐ Analiza strukture analiza tehnološkog procesa i formiranje mrežnogplanaII FAZA ‐ Analizali vremena Svakoj aktivnosti u projektu se dodeljuje vremeizvršenja (tzv. normalno vreme)III FAZA ‐ Optimizacija plana Proučavanje odnosa troškovi ‐ vreme i optimizacija uititeracijamaij

PROJEKATWBS STRUKTURA / AKTIVNOSTIREDOSLED AKTIVNOSTIMREŽNI PLANKRITIČNI PUTOPTIMIZACIJAVREMENAKORIŠĆENJARESURSAKONAČNI MREŽNI PLANTRAJANJEAKTIVNOSTI

Postupak izrade planovay Detaljno upoznavanje zadatka Investiciono tehničke dokumentacijejx arhitektonsko građevinski projektix projekti instalacija i opremex projekat tehnologije i organizacije građenja Uslovi u kojima će se raditi:x klimatsko‐meteorološkikli t ktl škix geološko ‐ geomehanički, topografskix hidrološkix uslovi za snabdevanje gradilištax administrativni propisi zemlje u kojoj se radi

Definisanje tehnologijeD e p o n ijap r e n o s n e o p la teD e p o n ija s k e leTTD e p o n ijaa r m a tu r eTM o n ta ž ap re n o s n eo p la te i s k e le( je d n a s tr a n a )M o n ta ž aa r m a tu r eČ iš ć e n jeKO NTRO LAM o n ta ž ap r e n o s n e o p la te( d r u g a s tr a n a )TB e to n ir a n jeN e g a b e to n aD e m o n ta ž ao p la te i s k e leKO N TRO LAB e to nT

Definisanje aktivnosti Određivanje globalnih aktivnosti Izdvajanje pojedinačnih aktivnosti Postavljanje repera (Milestone) Numerisanje/Kodiranje aktivnosti

AKTIVNOST JE:à etapa radnog procesa koja zahteva vreme isredstvaà čekanje (proces koji traži samo vreme)à zavisnost ( ne troši ni vreme ni sredstva, fiktivnaaktivnost) Pored aktivnosti vezanih za ''građevinskuproizvodnju'' (zidanje,(zidanje betoniranje.),betoniranje )aktivnosti su i: prirema i davanje ponuda,upoređivanjeđi j ponuda,d pisanjei j iizveštaja,š jdobijanje kredita, laboratorijska analizauzoraka, ispitivanje opreme, .)

Utvrđivanje odnosa međuaktivnostima Pitanjaj kojaj se morajuj ppostaviti zasvaku aktivnost:à Koje joj aktivnost prethode?à Koje aktivnosti slede iza nje?à Koje su aktivnosti paralelne s njom?

Analiza struktureID123456789101112131415N aziv ak tivn ostiA k tivnost 1A k tivnost 2A k tivnost 3A k tivnost 4A k tivnost 5A k tivnost 6A k tivnost 7A k tivnost 8A k tivnost 9A k tivnost 10A k tivnost 11A k tivnost 12A k tivnost 13A k tivnost 14A k tivnost 15T ra janje523584196782646P re thodne1122;3344;55;677 ;88 ;91010;11;1213;14

Work Breakdown Structure (WBS) jeproizvodno orijentisano stablo koje vodiidentifikaciji aktivnosti, funkcija, zadataka,podzadataka, jedinica posla,., koji se morajuobaviti kako bi se izvršio zadati projekat. WBS prikazuje i definiše sastav (proizvod) koji serazvija i opisuje sve elemente posla koji se moraobaviti. WBS nijeij organizacijskai ij k šemašu smislui l ddelenjal jposla i odgovornosti, već predstavlja organizacijud ldelovaposlal izrađenui đsa namerom planiranjal i jprojekta, budžeta, ugovaranja i izveštavanja.

U razvojuj WBS‐a mora se obratiti ppažnjaj kakobi se osiguralo:à kontinuirani protok informacija vezanih uz posaood vrha ka dnuà prikaz svih primenjivih poslovaà prikaz dovoljnog broja nivoa kako bi se osiguralidobro definisani delovi posla,posla zbog kontrolerasporeda i troškovaà eliminacija dvostrukog napora u kontroli posla

WBS struktura doprinosisledećem: Projekat (sastav) se lako opisuje putem logične podele elemenata u fine delove posla koji se mogu definisati kaocelina.celinaDaje veću verovatnoću da će svaka aktivnost bitiprepoznata i uključena.Izvrsno jej sredstvodza povezivanjei j ciljevailjprojektaj k iaktivnosti sa raspoloživim resursima.WBS olakšava ppočetno određivanjej budžeta,, te kasnije,j ,prikupljanje podataka i izveštavanje o troškovima.WBS je izvrsna matrica za dodeljivanje zadataka i delovaposla ali i odgovornosti različitim organizacijskimposla,celinama, grupama i sekcijama.Olakšava izveštavanje o tehničkim karakteristikamaprojekta obzirom na raspored i troškove

Konstruisan mrežni dijagram nije ništa drugonego konačan GRAF orijentisan strelicama. OsnovniOi pojmoviji iiz TeorijeT ij grafova:fà SKUP je sveukupnost elemenata različitihààààsvojstava, pripadnostdskupukse označava:čа АPODSKUP skupa B je skup A, ako elementi skupaA u potpunosti pripadaju većemćskupu B: А ВDva skupa mogu biti identična, ili podudarna, akosu im svi elementi jednaki :A BUNIJA dva skupa je novi skup sa svim elementimaoba ova skupa: А ВPRESEK dva skupa sadrži elemente koji pripadaju ijednom i drugom skupu: А В

à Skup koji ne sadrži ni jedan element naziva sePRAZAN SKUP, dok se u slučaju kada seposmatraju dva skupa, pri čemu se svaki elementprvog skupa nalazi u određenom odnosu saelementima drugog skupa, kaže da su ta dvaskupap u KORESPODENCIJI,, ili da se preslikavajupjjedan u drugoga. Ta se zavisnost može predstavitigrafom. Po svojoj prirodi graf je skup koji nije prazan.U opštem slučaju graf se definiše kao skuptačakač k (događaja)dđ{1,2,.,n } i skupk dužid ž {(i‐j)} koje povezuju neke parove tih tačaka priččemubil kojabilok j dužd ž (i‐j)(i j) imaipočetakč k u tačkički i,i аzavršetak u tački j.

KonačanKč graff sa dužimad žiorijentisanimij ti istrelicama naziva se MREŽA. Svaki konačan graf ima samo jednu tačku ukojuj ne ulazi ni jjedna duž orijentisanajstrelicom i samo jednu tačku iz koje ne izlazini jjedna takva duž. Za niz konačnih grafova najčešći zadatak jeodređivanje najdužeg ili najkraćeg puta.puta U toku formiranja ovakvog matematičkogmodela NE SMEJU SE PRAVITI ZATVORENEPETLJE.

Pravila za grafičko predstavljanjemrežnog dijagrama11.2.3.4.5.6.Svaka aktivnost počinje jednim događajem,događajem a završava se ujednom narednom događaju.U mrežnom dijagramu mora postojati jedan početni i jedanzavršni događaj.događajSmer strelica kojima je orijentisan mrežni dijagram je sa leva nadesno.Akok nekak aktivnostkmora dda se završiš (u skladukl d sa odvijanjemdprojekta) pre nego što naredna može otpočeti, onda se onemoraju postaviti u red. Završni događaj prve ativnosti identičanje sa početnim događajem druge aktivnosti.aktivnostiAko se više aktivnosti mora završiti pre nego što otpočne nekasledeća, onda sve one moraju imati svoj kraj u početnomdogađaju naredne aktivnosti.aktivnostiAko više aktivnosti može otpočeti nakon što je prethodnaaktivnost završena, onda sve one otpočinju u završnomdogađaju prethodne aktivnosti.aktivnosti

7. Ukoliko dve aktivnosti imaju zajednički početni izavršni događaj, njihova identifikacija jeneodređena i mora se obezbediti jednoznačnooznačavanječj uključivanjemklj či jprividnei id (fiktivne)(fikti )aktivnosti. One se obeležavaju isprekidanimstrelicama. Prividna aktivnost ne predstavljastvaran delimičan rad, ali sa njom se postupakao i sa svakom drugom aktivnošću, savremenskimki ttrajanjemj jravnimi nuli.li8. Ako se u jednom događaju završava i počinjeviše aktivnosti koje nisu sve međusobnozavisne, onda se pravilno odvijanje projektamora prikazati pomoću prividnih aktivnosti. Uredosled aktivnosti može se uključiti proizvoljanbroj prividnih aktivnosti, a da se pri tom nenaruš

iž jinženjerumasinstva kjikoji ga je osmiliislio 1917. Reč " histogram"je grčkog porekla, kao kompozit reči isto‐ s' (ωτos) ( "izduženi oblici koji stoje vertikalno") i "gram‐ ma"(γραµµα) ( " nešto napisano).Termin"histogram" j

Related Documents:

PPT 5 3 Contact Hours DHCP and Auto-configuration, Firewalls and NAT, ICMPv4 PPT 6 2 Contact Hours IP Fragmentation, DNS, Broadcasting and Local Multicasting - IGMP PPT 7 2 Contact Hours Routing Protocols PPT 8 2 Contact Hours IPv6 Transition issues, Protocol basics PPT 9 2 Contact Hours Addressing, Options and Extension headers, ICMPv6 PPT 10

Show PPT 1-1 as you refer participants to Page 1 in Module 1 of their Participant Guides. Introduce the module by saying that before they learn the specifics of electrical safety, you want to make sure everyone has a common understanding of electrical basics. This module will cover the basics. PPT 1-2 through PPT 1-4 Show PPT 1-2 through PPT 1 .

and PFOS concentration of 8.1 ppt, ranging from 5.3 to 12.2 ppt. Results from the Schuylkill River water treatment plant intakes exhibited an average combined PFOA and PFOS concentration of 12.1 ppt and 9.7 ppt, respectively, ranging from 6.8 to 16.2 ppt.

Supply Chain Risk Management Council established to oversee the program . PPT, PPT template, toolkit, PPT toolkit, corporate template, corporate PPT template, PowerPoint template, Juniper PPT template Created Date: 12/13/2017 9:32:19 AM .File Size: 874KBPage Count: 22

(PPT slide 2-16) C. Step 3: Identify and evaluate opportunities using STP (segmentation, targeting, and positioning). (PPT slide 2-17, 18) 1. Segmentation 2. Targeting 3. Positioning D. Step 4: Implement the marketing mix and allocate resources. (PPT slide 2-20) 1. Product and Value Creation (PPT slide 2-21) 2. Price and Value Capture (PPT .

45678 CS-101 1 Fall 2009 F 54321 CS-101 1 Fall 2009 A-76543 CS-101 1 Fall 2009 A CS-347 1 Fall 2009 Taylor 3128 C 00128 CS-347 1 Fall 2009 A-12345 CS-347 1 Fall 2009 A 23856 CS-347 1 Fall 2009 A 54321 CS-347 1 Fall 2009 A 76543 CS-347 1 Fall 2009 A 10.7 Answer: a. Everytime a record is

Cribs and Pacifiers 10/2008 1/20/2009 Small parts 11/2008 2/15/2009 Metal Jewelry 12/2008 3/23/2009 Baby Bouncers, Walkers, and Jumpers 3/2009 ON HOLD 6/2009 ON HOLD 300 ppm Lead Content - Substrates 5/2009 ON HOLD 8/2009 ON HOLD CPSC Children’s Product Safety Rules 6/2009 ON HOLD 9/2009 ON HOLD Mandatory Third Party Testing of Children’s .

procedure ASTM C 1202 can be improved by relying on multiple measurements that indicate both chloride ions penetrability and concrete resistivity. These are chief factors in the service life .