(zlatno žute Alge) Gr. R. Chrysos - Zlatan

(zlatno žute alge)gr. r. chrysos zlatanBOTANIKA MB 04 – Anđelka Plenković-Moraj

Jednostanični organizmi (pojedinačno ili ukolonijama) Maksimum svog razvoja dostigle u tercijaru. Široko rasprostranjene(plankton i bentos mora i kopnenih voda) Značajni primarni producenti, važni u lancima prehrane,vodu kisikomobogaćuju Boja stanica je zlatno-žuta do smeđa Jedan ili više plastida s pirenoidima (mogu i nedostajati) Pigmenti:klorofil a i c, β- karotini iksantofili(fukoksantin i lutein) Rezervna tvar: polisaharid krizolaminarin (sin. leukozin β- 1,3-glukan)lipidne kapljiceBOTANIKA MB 04 – Anđelka Plenković-Moraji

Pokretanje:- s dva nejednako dugačka biča- ameboidno pokretne- rjeđe nepokretneSkupine alga čije stanice posjeduju nejednake bičeve svrstavaju se uHeterokontophyta (Chrysophyceae, Xanthophyceae, Bacillariophyceae,Dictyochales, Raphidophyta, Phaeophyta). Stanična stjenka može:- nedostajati (najprimitivniji predstavnici gimnoblasti)- biti tek neznatno diferencirana (mogu mijenjati oblik tijela istvarati pseudopodije rizoidni tip)- biti jasno diferencirana (građena od pektinskog matrixa iceluloze), a stanice su pokrivene silificiranim (silicijev dioksid) ilikarbonatnim (kalcijevim karbonatom) pločicamaBOTANIKA MB 04 – Anđelka Plenković-Moraj

Razmnožavati se mogu:NESPOLNO:a) vegetativno (diobom stanica; produženi obliciuzdužnom diobom)b) pomoću nespolnih rasplodnih stanica (zoo iliaplanosporama)SPOLNO - gametogamijomU vegetativnom stadiju mogu biti redovitihaplonti ili redoviti diplontiCISTE trajne stanice- nastaju endogeno- karakteristične su građe- okremenjeni vrč sotvorom kojeg zatvaraposeban poklopac.Pri klijanju cistezatvarač se odbacuje,a sadržaj ciste se podijeli nanekoliko zoospora, koje izlazekroz otvorBOTANIKA MB 04 – Anđelka Plenković-Moraj

organizacijski tipovi:1. flagelatni ili monadoidni (vegetativne sestanice pokreću pomoću bičeva)2. rizopodni ili ameboidni (stanice pužu pomoćupseudopodija)3. tetrasporni (vegetativne stanice su nepokretne iobavijene su galertom)4. protokokalni (vegetativne stanice su nepokterne,ali nemjau galetu)5. ulotrihalni (stanice dolaze u nizovima tj. unitastim kolonijama)6. sifonalni (nestale poprečne membrane)BOTANIKA MB 04 – Anđelka Plenković-Moraj

Klasifikacija1. Chrysophyceae2. Prymnesiophyceae (sin. Haptophyceae)3. Xanthophyceae (sin. Heterocontae,Tribophyceae)4. Chlorarachniophyceae5. Bacillariophyceae (sin. Diatomeae,Diatomophyceae)BOTANIKA MB 04 – Anđelka Plenković-Moraj

1. Razred ChrysophyceaeOblik talusa: jednostanični (flagelatni, ameboidalni, kokoidalni) kolonijalniPokretljivost: jedan vidljivi bič dva nejednaka biča bez bičevaRezervna tvar: krizolaminarin (leukozin ili β-1,3 glukan) lipidne kapljiceBOTANIKA MB 04 – Anđelka Plenković-Moraj

Stanice nemaju staničnu stijenku, aperiplast može biti modificiran kao:pseudopodije(Pseudopedinella)lorika od celuloze (Dinobryonales)ljuske od silificiraneorganske tvari(Apedinella, Malomonas)BOTANIKA MB 04 – Anđelka Plenković-Moraj

Plastidi su obično zlatno-smeđe boje, jerklorofil a prekrivaju karotenoidi: iadinoksantin.Dobro su fosilizirane iz razdoblja GornjeKrede (prije 80 milijuna godina).Većinom su slatkovodne planktonske alge,predstavnici nanoplanktona i pikoplanktona.Poznate su kao fotoautotrofni, miksotrofni ifagotrofni mikroorganizmi.Spolno se razmnožavaju izogamijom.Stvaraju unutrašnje silificiranestatospore (ciste ili stomatociste).BOTANIKA MB 04 – Anđelka Plenković-Moraj

Rod Chromulina – Na površini vode (stajaćicama)stvaraju zlatno-smeđe prevlake ("vodenicvijet“)Chromulina rosanoffiBOTANIKA MB 04 – Anđelka Plenković-Moraj

Porodica Synuraceae - oblici česti uslatkovodnom planktonuMalomonas sp.Uroglena sp.BOTANIKA MB 04 – Anđelka Plenković-MorajSynura uvella

HydrodictionBOTANIKA MB 04 – Anđelka Plenković-Moraj

Red Dictyochales (sin. Silicoflagellatae)Stanice su pojedinačne (20-60 μm).Imaju vanjski silicijev skelet i dva biča od kojih je jedanvrlo kratak.Rezervna tvar je leukozin.Identifikacijski pigmenti su klorofil c,diadinoksantin,fukoksantin, diatoksantin i lutein. Brojnesu u tercijaru.Fosilno su poznate od krede. Poznatiji rodovi: Distephanus(u hladnijm vodama), Dictyocha (u toplijim vodama).Žive samo u moru kao nanoplankton.BOTANIKA MB 04 – Anđelka Plenković-Moraj

2. Razred Prymnesiophyceae (sin.Haptophyceae)Uglavnom su jednostanične s pokretnimstanicama, a neke su vrste ameboidne,kokoidne ili stvaraju palmeloidne initaste taluse.Veličina stanica najčešće je između 4 i20 µm, pa pripadaju nanoplanktonu.Poznati su primarni producentiu moru.BOTANIKA MB 04 – Anđelka Plenković-Moraj

U moru su poznati predstavnici kokolitoforida,čije su stanice (kokosfere) pokrivenekalcitnim pločicama (kokolitima) različiteveličine i oblika.Kokolit nastaje stvaranjem celulozne ljuskasteosnove unutar vezikula Golgijevog sustavaHETEROKOKOLIT – kalcifikacija se odvija uunutrašnjosti stanice te se kao gotov kokolitprenosi na površinu staniceHOLOKOKOLIT - kalcifikacija se odvija nakonšto celulozna osnova dođe na površinustanice.BOTANIKA MB 04 – Anđelka Plenković-Moraj

Kokoliti su dobro očuvani nanofosili, važni sumarkeri u geološkoj stratigrafiji (pogotovo zarazdoblje Jure, Gornje Krede i Eocena).Kozmopolitska vrsta Emiliania huxleyi stvarapovremeno guste populacije u oceanima, astvarajući kokolite od CaCO3 važan je proizvođačbiogenog kalcija i čimbenik u kruženju CO2 i ubiosferi.Poznato je oko 500 vrsta koje su svrstane u 75rodova.BOTANIKA MB 04 – Anđelka Plenković-Moraj

Emiliania huxleyiBOTANIKA MB 04 – Anđelka Plenković-Moraj

3. Razred Xanthophyceae(sin. Heterocontae,Tribophyceae)BOTANIKA MB 04 – Anđelka Plenković-Moraj

Prilično izolirana skupina alga Rodovi: Tribonema, Botrydium i Vaucheria Ranije uvrštavane u zelene (plastidi), ali se od njihrazlikuju u pigmentima i u rezervnoj supstanci Kasnije su ih svrstali u krizofita radi sličnostirezervne supstance i jednog dijela pigmenta Danas su ove alge izdvojene kao zaseban razred, anjihov se naziv Heterocontae (gr.r. heteros različit) odnosi na pokretne oblike (najčešćedva nejednako dugačka biča)BOTANIKA MB 04 – Anđelka Plenković-Moraj

Plastidi: jedan ili više (ovalni, pločasti) Pigmenti su dijelomično slični kao kod krizoficeja i dijatomeja, a to suklorofil a i c, β-karotin, ali se razlikuju u ksantofilima. Ne sadržefukoksantin i lutein, već ksantofile kao što su vošerijoksantin,heteroksantin i diadinoksantin Rezervna supstanca kao i kod krizofita -krizolaminarin i lipidnekapljiceRazmnožavati se mogu nespolno i spolno.Nespolno – vegetativno (diobom) i nespolnim stanicama:zoosporama i aplanosporama i stratosporama.Spolni način razmnožavanja utvrđen je samo kod nekihpredstavnika i to je izogamija, a jedino je kod porodiceVaucheriaceae utvrđena oogamija.BOTANIKA MB 04 – Anđelka Plenković-Moraj

Rod Tribonema ima stelju u obliku nerazgranatihniti i dvodjelnu menbranu u obliku slova H.Membrana je garđena iz celuloze. Razmnožava sevegetativno diobom, nespolno zoosporama, spolnoizogamijom. Stanica sadrži jednu haploidnu jezgru irazličiti broj plastida (ovisno o vrsti). Živi u kopnenimvodama i na važnom tlu, a česta je u jesen i proljeće.BOTANIKA MB 04 – Anđelka Plenković-Moraj

Porodica Vaucheriaceae- Stelja je nitasta, razgranata, bez poprečnih membrana, s mnogohaploidnih jezgara i plastida. U središnjem se dijelu nalazi vakuola sastaničnim sokom- Za podlogu je pričvršćena rizoidima- Razmnožava se nespolno sinzoosporom. Spora se razvija usporangiju, koji je od stelje odvojen poprečnom membranom- Spolni način razmnožavanja je oogamija. Gametangiji su od steljetakođer odjeljeni poprečnim membranamaNajčešće obitavaju u vodama na kopnu (slapišta), rijetko ubraktičnim vodama i moru.Vrste roda Vaucheria pretežno su monecične (isključivoslatkovodne), dok su morski oblici ovog razreda diecični.Neke su vrste prilagođene na kopneni način života(Vaucheria sessilis) te se razmnožavaju aplanosporama, a nekežive kao epifiti.Saltkovodni oblici inkrustiraju vapnenac te stvarajusedru.BOTANIKA MB 04 – Anđelka Plenković-Moraj

Vaucheria sp.BOTANIKA MB 04 – Anđelka Plenković-Moraj

Vaucheria sp.BOTANIKA MB 04 – Anđelka Plenković-Moraj

Razred Bacillariophyceae (sin.Diatomeae,Diatomophyceae)alge kremenjašiceBOTANIKA MB 04 – Anđelka Plenković-Moraj

Jedinstvene su po tome što se njihova evolucija ifilogenetika, na osnovi fosilnih nalaza, može pratiti odnjihovog nastanka do danas.Relativno su mlada skupina organizama. Prvi su semorski predstavnici pojavili u juri, a masovni razvitakdoživljavaju u kredi, kada prelaze i u slatke vode. Uvelikim količinama zastupljene su u tercijaru i diluvijugdje stvaraju debele naslage tzv. kremene zemlje ilidijatomejskog mulja, koja se koristi u industrijieksploziva, stakla, izolacionih materijala, u analitičkojkemiji (tankoslojna kromatografija).BOTANIKA MB 04 – Anđelka Plenković-Moraj

Žive u raznolikim životnim sredinama (plankton,bentos, epifiti). Na kvantitativan, aposebice na kvalitativan sastav, utječe čitavniz ekoloških čimbenika (salinitet,temperatura, intenzitet osvjetljenja itd.).Osnovni su primarni organski producenti uvodenim biotopima, važna su karika u lancuprehrane i značajni su biološki indikatori.BOTANIKA MB 04 – Anđelka Plenković-Moraj

Jednostanični organizmi koji su ostali naprotokokalnom stupnju organizacije Neke vrste stvaraju kraće kolonije i čineprijelaz prema ulotrihalnom tipu Stanična im je stijenka izgrađena iz pektina. Izvanjskog sloja pektinskih membranaformiraju se kremene ljušturice tako da se unjih nataloži silicijev dioksid /kremičnakiselina - tj. α-kvarca uklopljenog u matrikssličan pektinu, a nastaje polimerizacijomsilicijeve kiseline Si(OH)4 u silicijev hidrat(SiO2)n-(H2O)n/.BOTANIKA MB 04 – Anđelka Plenković-Moraj

Obojene su žutosmeđe do smeđe. Mogu imati jedanili više plastida različitog oblika (pločast, vrpčast,ovalan), a na njima se nalaze pirenoidi.Od pigmenata sadrže klorofil a i c, β-karotin iksantofili, a osobito fukoksantin, lutein, diadinoksantin,diatoksantin i neofukoksantin.Susrećemo ih u prirodi tijekom cijele godinezahvaljujući upravo njihovim biljnim bojama. Klorofil a jeu centru fotosintetske reakcije, a sve su ostale biljneboje zapravo "antene" koje hvataju sunčevu energiju ipredaju je klorofilu a.BOTANIKA MB 04 – Anđelka Plenković-Moraj

Rezervne tvari su: ulje (kapljice - u uljnimvakuolama), volutin (zrnca), krizolaminarin ustaničnom soku. Povremeno su vidljivegranule polifosfata.BOTANIKA MB 04 – Anđelka Plenković-Moraj

U 2-5 mjeseci nastane 120-270 generacijaBOTANIKA MB 04 – Anđelka Plenković-Moraj

Spolno se razmnožavaju izogamijom(Pennatae) te oogamijom (Centriceae) Redukcijska se dioba odvija kod stvaranjagameta (REDOVITI DIPLONTI) Nakon kopulacije gameta stvara se zigota auksozigota (gr. aukso rastem,uvećavam)Morski planktonski oblici vrlo često stvarajutrajne stanice ili ciste (statospore),karakterističnog oblikaBOTANIKA MB 04 – Anđelka Plenković-Moraj

podrazred Centriceaeradijalna simetrija,strukture na valvama suporedane radijalno ilioncentrično. Pretežno sumorski planktonski oblici.Zajedno s pirofitimačine glavninu primarnihproducenata u moru.Ljušture su im okrugle ilitrokutasto zaobljene.Spolni načinrazmnožavanja je oogamija.BOTANIKA MB 04 – Anđelka Plenković-Moraj

StephanodiscusBOTANIKA MB 04 – Anđelka Plenković-Moraj

Cyclotella plitviciensisBOTANIKA MB 04 – Anđelka Plenković-Moraj

BOTANIKA MB 04 – Anđelka Plenković-Moraj

Chaetoceros sp.BOTANIKA MB 04 – Anđelka Plenković-Moraj

Melosira variansMelosira numuloidesBOTANIKA MB 04 – Anđelka Plenković-Moraj

Rhizosolenia sp.BOTANIKA MB 04 – Anđelka Plenković-Moraj