Telekomunikacioni Sistemi

3y ago
130 Views
8 Downloads
3.48 MB
77 Pages
Last View : 15d ago
Last Download : 2m ago
Upload by : Sutton Moon
Transcription

Telekomunikacionisistemi

Nastavnik: Profesor dr Gordana GardaševićE-mail: gordana.gardasevic@etf.unibl.orgKonsultacije: petak,13-15h, kabinet: 1309

Literatura1. G. Gardašević, N. Maletić: Uvod u telekomunikacione sisteme i mreže,Elektrotehnički fakultet, oktobar 2014.2. M.Jevtović, B.Janačković, G.Gardašević: Telekomunikacione mreže iprenosni sistemi - Zbirka zadataka, 2004.3. Telecommunications Essentials, Second Edition: The Complete GlobalSource, Lillian Goleniewski, Kitty Wilson Jarrett, Publisher: Addison WesleyProfessional, 2006.4. Essentials of Modern Telecommunications Systems, Nihal Kularatna,Dileeka Dias, Publisher: Artech House Publishers, 2004-205.5. Savremene komunikacione tehnologije i mreže: William A. Shay, izdavač:Kompjuter biblioteka, 2004.

Uvod Definicija Prenos i mreže Prenos signala i mediji Modulacija i demodulacija Elektromagnetski spektar Propusni opseg i kapacitet kanala Analiza šuma

UvodDefinicija telekomunikacijaTELEKOMUNIKACIJE podrazumijevaju emitovanje,prenos ili prijem poruka (govor, zvuk, tekst, slika ilipodaci) u vidu signala, korišćenjem žičnih, radio,optičkih ili drugih elektromagnetskih sistema.ITU - 1989. god.ITU – International Telecommunication Union

“Komunikacije – svi aspekti razvojanauke, inžinjerstva, tehnologije i aplikacijaprimjenjeni u prenosu informacija izmeđuudaljenih lokacija. Ovo obuhvata svetipove terminala, računara i procesorainformacija; sve sisteme koji omogućavajuprenos informacija; prenosne medijume,komutirane i nekomutirane mreže, mrežnetopologije, protokole i arhitekture.”C. R. Baugh

Uvod Telekomunikacije u širem smislu podrazumijevaju niztehničkih sredstava potrebnih za prenos informacijaizmeđu bilo koje dvije tačke, na bilo koje rastojanje, štoje moguće pouzdanije i po prihvatljivoj cijeni. Telekomunikaciona sredstva su oprema i uređaji zaobradu, prenos i prijem signala, kao i odgovarajućisoftver koji imaju primjenu u telekomunikacijama.

Korisnik, čija se informacija prenosi telekomunikacionimsistemom, očekuje da će ona biti reprodukovana bez gubitaka iizmjena. Jedan od osnovnih problema u telekomunikacionom sistemu jeobezbjeđenje pouzdanosti prenosa, tj. transparentnost sistemauprkos postojećim nesavršenostima i poremećajima koji sedešavaju u dostupnim telekomunikacionim sredstvima. Korisnik očekuje permanentan servis, raspoloživ pod bilo kojimokolnostima. Osiguravanje pouzdanosti, uprkos nepredvidivim ineočekivanim djelimičnim prekidima, od suštinske je važnosti.

Funkcije telekomunikacionih sistemaEntitet 3Entitet 3Entitet 2Entitet 2interfejsEntitet 1Entitet 1Fizička konekcija Inicijalizacija i raskidanje: linka/linkova u mreži Sinhronizacija predajnika i prijemnika: regulisanje paketskog prenosa Protokoli komunikacije u entitetima: CSMA, CDMA, TCP/IP,. Kontrola grešaka: korektivne mjere Adresiranje i rutiranje: usmjeravanje toka prenosa Formatiranje poruka, izvorno kodovanje Mreže se realizuju na bazi slojevite strukture (npr. OSI - Open Systems Interconnection)

Telekomunikacione mreže“Tačka-tačka”“Mesh mreža”

Osnovni pojmovi u TKSModel linije prenosa

Telekomunikaciona mreža je skup telekomunikacionih sistemai sredstava koji omogućavaju prenos poruka u skladu sazahtjevima korisnika. Telekomunikaciona usluga (servis) је usluga koja se upotpunosti ili djelimično sastoji od prenosa i usmjeravanjasignala kroz telekomunikacione mreže u skladu sa zahtjevimakorisnika i telekomunikacionog procesa. Korisnik je fizičko ili pravno lice koje koristi telekomunikacioneusluge na osnovu zaključenog pretplatničkog ugovora ili nadrugi predviđeni način.

Istorija telekomunikacijaSamuel Morse: 1837.g.telegraf

Istorija telekomunikacijaSamuel Morse: 1837.g.telegrafAlexander Bell: 1876.g.telefon

Istorija telekomunikacijaSamuel Morse: 1837.g. telegrafAlexander Bell: 1876.g. telefonMarconi:1895.g. patentirao bežičnitelegrafski sistemNikola Tesla 1895.g. : pronalazač radioprenosa

Istorija telekomunikacijaSamuel Morse: 1837.g.Alexander Bell: 1876.g.Marconi:1895.g.Nikola Tesla 1895.g.Lee De Forest 1907.g.:telegraftelefonpatentirao bežični telegrafski sistempronalazač radio-prenosatriodna vakuumskacijev ‘Audion’

Istorija telekomunikacijaSamuel Morse:1837.g. telegrafAlexander Bell:1876.g. telefonMarconi:Nikola Tesla1895.g. patentirao bežični telegrafski sistem 1895.g. pronalazač radio-prenosaLee De Forest1907.g. triodna vakuumska cijev ‘Audion’1920.g.Komercijalni AM radio-prenos

Istorija telekomunikacijaSamuel Morse:Alexander Bell:Marconi:1837.g. telegraf1876.g. telefon1895.g. patentirao bežičnitelegrafski sistemNikola Tesla 1895.g. pronalazač radio-prenosaLee De Forest1907.g. triodna vakuumskacijev ‘Audion’1920.g. komercijalni AM radio-prenos1927.g. : prvi HF transatlanski telefonski link (London-NY)prvi prenos pokretne slike – TV prenos NYVašington1937.g. radar1939.g. prvi FM radio-prenos ‘Alphine New Jersey’Edwin Armstrong

Istorija telekomunikacija 1938.g. Alec Reeves – PCM – digitalna reprezentacija analognihsignala 1948.g. Schottky sa saradnicima – tranzistor 1956.g. prvi podmorski transatlantski telefonski kabl 1960.g. pronalazak lasera 1962.g. satelit TELSTAR (LEO) omogućio je prvi interkontinentalni TVprenos 1965.g. Early Bird (Intelsat I) prvi geostacionarni satelit 1969.g. direktan prenos čovjekovog iskrcavanja na Mjesec 1970.g. optička vlakna prihvatljivog slabljenja; AMPS – ćelijski sistemmobilne telefonije 1990.g. globalni Internet

Istorija telekomunikacija 1992.g. pušten u rad digitalni mobilni sistem GSM 1994.g. GPS – globalni sistem za pozicioniranje pušten u civilnuupotrebu; prvi WDM (Wavelength Division Multiplexing) optičkisistemi 1998.g. pušten u rad telekomunikacioni sistem LEO satelita - IRIDIUM 2001.g. 3G sistemi mobilne telefonije 2005.g. WiFi, WiMAX, širokopojasni servisi do kuće, FTTH 2009.g. 4G mobilni sistemi 2012.g. Definisanje 5G zahtjeva 2012.g. Definisanje Internet of Things (IoT) koncepta

Istorijat razvoja telekomunikacionih sistema

Model telekomunikacionog sistemaSistemski šum iinterferencijaPredajnikPrenosni medijumilikomunikacioni kanalBakarni kabl (koaksijalni, UTP)IzvornainformacijaOptički kablRadio-prenosPrijemnikPrimljenainformacija

Model telekomunikacionog sistemaNF izvor informacije(analogni ili digitalni)Modulator ikonvertorfrekvencijaVF oscilatorPredajnikPrenosnimedijum cijaVF lokalnioscilatorPrijemnikFiltar

Prenosni medijumi

Prenosni medijumi i proizvodi

Prilagođenje medijumu prenosaPotreba:Efikasnost:Kvalitet:frekvencijski opseg prenosamultipleksiranjenpr. zbog pojave šuma, interferencijePrimjer: Mikrotalasni AM radio-prenossnagasnaga500 kHzfrekvencijafrekvencijaModulacija

Signali Signali su fizička reprezentacija podataka– Funkcija vremena i prostora– Parametri signala predstavljaju vrijednosti podataka Klasifikacija signala– Kontinualno vrijeme ili diskretno vrijeme– Kontinualne vrijednosti ili diskretne vrijednosti– Analogni signali – kontinualno vrijeme i vrijednosti– Digitalni signal – diskretno vrijeme i vrijednosti Parametri periodičnih signala:– Period T, frekvencija f 1/T, amplituda A, fazni pomjeraj φ– Sinusni signal kao specijalni signal: nosilac s(t) A cos(2πft φ)

SignaliSkup govornih tonova:Uzorak govornog signala:- superpozicija nekoliko tonova- tonovi se ne mogu razdvojiti- naletni saobraćaj- varijacija amplitudaprikazom u vremenskom domenu- frekvencijske komponente se- varijacija frekvencije (faze)- primjeri naletnog saobraćaja:mogu razdvojiti prikazom ufrekvencijskom domenu· video prenos· Ethernet paketi Često se analogni izvori digitaliziju zbog sljedećih prednosti:- korekcija i detekcija grešaka- jednostavno multipleksiranje- jednostavno prilagođenje uslovima prenosa.

Klasifikacija signala Deterministički signali Slučajni i pseudoslučajni signali Energetski signali: impulsi Kontinualni signali; diskretni signalix(t ), x n x(nTs ), X ( f ), X k Analogni i digitalni signali Realni i kompleksni signali Promjenjivi i konstantni signali

Analogni i digitalni signali

Predstavljanje signala u vremenskomdomenu

Predstavljanje signala u frekvencijskomdomenu daje više podataka o signalu

Signali - frekvencijanapon ilistruja1ciklusfaza 0konstantna brzinarotacijeugaoPrimjer:1 sekunda, 5 ciklusa /s 5 Hztalasna dužinaciklus ili period

Primjeri spektara signalanSvi konačni signali imaju spektar koji se može odrediti Fourier-ovimtransformacijama (impulsi) ili Fourier-im serijama (periodični signali).

Signali – propusni opseggubicislabljenje ili gubitak od 3 dBsmanjuje snagu za jednupolovinu; takođe odgovarapadu napona sa vrijednosti1V na Sinusni talas koji osciluje 300 putau sekundi ima slabljenje od 1/2tSinusni talas koji osciluje 1000 putau sekundi nema slabljenjetSinusni talas koji osciluje 3400 putau sekundi ima slabljenje od 1/2

Fourier-ova reprezentacijaperiodičnih signala

Modulacija Modulacija obezbjeđuje adekvatno korišćenje medijumaprenosa. Izbor modulacione metode zasnovan je na: poruci koju treba prenijeti (izvor):- govor/video (analogni izvor)- podaci (digitalni izvor)- statistika o saobraćaju: kontinualan/naletni saobraćaj dozvoljenom kašnjenjenju vrsti medijuma za prenos vrsti mreže celularne bežične mreže (GSM, UMTS, LTE, 4G, 5G) RF-LAN (802.11b Wi-Fi, HiperLAN/2) lokalne računarske mreže (Ethernet LAN-ovi) javna telefonska mreža (PSTN)

Modulisani i nemodulisani sinusoidalnitalasi Nemodulisani sinusni talas opisuje sekonstantnom amplitudom, frekvencijom ifazom.nemodulisana sinusoida Promjena parametra nosioca:Primjeri digitalnih nosilacax(t ) A(t ) cos ct (t ) Amplitude modulation(AM).,Amplitude Shift Keying(ASK).Član nosiocaFrequency modulation(FM),Frequency/Phase ShiftKeying (FSK,PSK).

Modulisani i nemodulisani sinusoidalni talasiLinearnamodulacija(AM.)fffcbw 2wwSpektar u osnovnomopseguEksponencijalnamodulacija(FM.) bw 2wfSlike prikazuju prenos poruke u osnovnom opsegu primjenom linearne(AM) i eksponencijalne (FM) modulacije.Kod linearne modulacije širina propusnog opsega prenosa je uvijekmanja ili jednaka 2W (W: propusni opseg poruke (signala)).Nelinearna (ugaona) modulacija širi signal na opseg znatno veći od 2W.

Principi modulacijePromjena parametra nosioca:vmod t Ac cos 2 f ct c Informacioni signal: Ac(t)fc(t) (t)Analogni DigitalniAc(t)fc(t) (t): amplitudska modul.: frekvencijska modul.: fazna modul.Ac(t) i (t) AMFMPMASKFSKPSKQAM (digitalna) modulacija

Principi demodulacijeObnavljanje informacionog signala iz prijemnog modulisanogsignala.Primjer:AM:prenešeni signalvam t vm t cos 2 fct Demodulacija: množenje sa cos 2 f ct u prijemnikuvdem t vm t cos 2 f ct cos 2 f ct vm t cos 2 2 f ct 1vm t 1 cos 2 2 f ct 211 vm t vm t cos 2 2 f ct 22 NF filtriranje

Elektromagnetni frekvencijski spektarFrekvencija :Talasna dužina:f [Hz][m]c fc - brzina prostiranja svjetlosti 3 ·108 m/sec f1 kHz100 kHz10 MHz1 GHz 3 105 m3 103 m3 101 m 30 m3 10-1 m 30 cm

Elektromagnetski spektar i primjenau telekomunikacijamaHz 101102103104105106107108910 1010101110121013101410151016102210Simetrična paricaKoaksijalni kablOptičkavlaknaUsmerenevezeSatelitskiprenosTV, GSM,Wi-FiAMradioPodmorniceELFSLFULFVLFLFMFFM radio,TV, radarHFRadioVHF UHFSHF EHFMikrotalasiInfracrveniUVVidljiviX 24

Elektromagnetski spektar i primjenau telekomunikacijama ELF – Extremely Low Frequency, 3Hz– 30Hz SLF – Super Low Frequency, 30Hz– 300Hz ULF – Ultra Low Frequency, 300Hz– 3kHz VLF – Very Low Frequency, 3kHz– 30kHz LF – Low Frequency, 30kHz– 300kHz MF – Medium Frequency, 300kHz– 3MHz HF – High Frequency, 3MHz– 30MHz VHF – Very High Frequency, 30MHz– 300MHz UHF – Ultra High Frequency, 300MHz– 3GHz SHF – Super High Frequency, 3GHz– 30GHz EHF – Extremely High Frequency, 30GHz– 300GHz

Propusni opseg i informacioni kapacitet (1)Hartley-ev zakon: 1920. god.I B tI količina informacijeB propusni opseg sistema (Hertz)t vrijeme prenosa (sekunde)

InformacijaMjera informacije je njena vjerovatnoća: Ako događajxiima vjerovatnoćuP( xi ) Pi , onda je količina informacije:I i log b Pi log b1PiVaže relacije:I i 0, 0 Pi 1Pi 0, I i I ij I i I jZa binarne, jednako vjerovatne simbole, vrijedi:P( x1 ) P( x2 ) 1 / 2, I1 I 2 log 2 2 1 bit

Prenos informacija telekomunikacionim sistemima Telekomunikacioni sistemi varijacijom struja i napona (tj. varijacijomelektro-magnetnog polja EMP) memorišu i prenose informacije. Telekomunikacioni sistemi se projektuju za prenos informacija "odtačke do tačke“ (unicast) ili "od tačke do više tačaka“ (multicast)primjenom linkova i mreža. Telekomunikacione poruke se prenose različitim medijima prenosa,kao npr:- bakarne žice (bakarne parice, koaksijalni kablovi,.)- talasovodi- optička vlakna Signal se prilagođava prenosu i prenosnom mediju primjenompostupaka modulacije i kodovanja.

Propusni opseg i informacioni kapacitet (2)Shannon-ova formula za granicu informacionog kapaciteta:S S I B log 2 1 3.32 B log10 1 N N I informacioni kapacitet (bita u sekundi)B propusni opseg sistema (Hertz)S/N odnos snaga signala/snaga šuma

Propusni opseg i informacioni kapacitetPrimjer:S S I B log 2 1 3.32 B log10 1 N N Standardna telefonija:S 1000 (30 dB)NB 2,7 kHzI ?

Propusni opseg i informacioni kapacitetPrimjer:S S I B log 2 1 3.32 B log10 1 N N Standardna telefonija:S 1000 (30 dB)NB 2,7 kHzI 2700log 2 1 1000 26.9 kbit/sec

Propusni opseg i brzina prenosaVrsta aplikacijePropusni opsegGovorni signal300 -3400 HzMuzika50 Hz -16 kHz40 kHzFaksimilTelevizijaPersonalna komunikacijaE-mailDigitalni audioKomprimovani videoPokretni videoBitska brzina0 – 55 MHz300 – 9600 bita/s2400 – 9600 bita/s1 – 2 Mbita/s2 – 10 Mbita/s1 – 2 Gbita/s

ŠumS S I B log 2 1 3.32 B log10 1 N N S/N odnos snaga signala/snaga šumaZa dati propusni opseg, sistem ima veći kapacitet ako jeodnos S/N veći.Problem: u praktičnim sistemima šum je uvijek prisutan.Šum - interni (generisan unutar uređaja)- vanjski (generisan van uređaja)

Šum Šumovi su neželjeni signali koji prekrivaju i maskirajusignal koji nosi informaciju.– Šumovi ambijenta– Šumovi usljed varničenja u električnim sistemima– Kosmički šumovi– Šumovi izvora za napajanje– Šumovi kvantizacije– Intermodulacioni šumovi– Termički šumovi– Šumovi poluprovodničkih komponenti– Šumovi preslušavanja

Šum i interferencijaU praktičnim komunikacionim sistemima signali su pod uticajemšuma i interferencije.Vremenski domenFrekvencijski domen

Uticaj šumova

ŠumKorelisani šum:povezan sa signalomNekorelisani šum:nije povezan sa signalom

Šum Korelisani šumNelinearno izobličenjeHarmonijsko izobličenjeIntermodulaciono izobličenje Nekorelisani šum- encija- InterniTermički šum (slučajno kretanje elektrona)Tranzijentno vrijeme

Termički šum (bijeli šum)-SlučajanUniformna raspodjela spektralne gustine snageAditivniPrisutan u svim uređajimaN KTBN snaga šuma (W)B propusni opseg (Hz)K Boltzmann-ova konstanta proporcionalnosti(1.38 10-23 J/K)T apsolutna temperatura (Kelvin)KTBKTN dBm 10log 10log 10log B0.0010.001N dBm @290k 174 dBm 10log B

Termički šum (bijeli šum) Otpornik kao generator šumaEkvivalentno koloNapon šuma otpornika Efektivna vrijednost napona termičkog šumaUN2 4kTBR (V)gdje su:k 1.38 x 10– 23 (W sec/K) Bolcmanova konstantaT [K] - apsolutna temperatura provodnikaB fv - fn [Hz] - frekvencijski opseg sistemaR [Ω] - otpornost provodnika

Šumovi poluprovodničkih komponenti Poluprovodničke komponente (diode, tranzistori, FET-ovi, MOSFET-ovi,integrisana kola, .) generišu šumove. Osnovni uzrok: broj slobodnih nosilaca stalno varira pri konstantnimuslovima što je posljedica statističkih pojava generisanja i rekombinacijeslobodnih nosilaca; kvadrat efektivne struje šuma je:IN2 2eIBgde je e 1.6 x10-19 [C] – elementarni kvant elektriciteta,I [A] – jednosmjerna komponenta struje kroz poluprovodnički element,B fv – fn [Hz] – frekvencijski opseg sistema Na nižim frekvencijama javlja se dodatni šum koji je posljedicapovršinskih pojava poluprovodnika; raste sa opadanjem frekvencije. Na višim frekvencijama javlja se šum prouzrokovan inertnošću difuzijeslobodnih nosilaca; raste sa porastom frekvencije.

Šumovi preslušavanja Preslušavanje je neželjeni međusobni uticaj signala kojise prenose kroz susjedne kanale. Preslušavanje može biti razumljivo i nerazumljivo(manifestuje se kao šum preslušavanja). Šumovi preslušavanja potiču od:– prelaženja signala iz jednog voda u drugi susjedni prekomeđusobnih induktivnosti i kapacitivnosti.– neidealnih karakteristika filtara koji bi trebalo da izdvojesamo opseg jednog frekvencijskog kanala, ali se uizdvojenom dijelu pojavljuju i dijelovi spektra iz susjednihkanala.– preklapanja impulsa sa dijelovima impulsa iz susjednihkanala.

Mjerenje šumova Mjerenje se vrši električnim instrumentima: ampermetar,voltmetar, vatmetar. U mjerenje se uključuju subjektivne osobine čovječijeg uha kojeima različitu osjetljivost za različite frekvencije tako što se signalprvo propušta kroz psofometrijski filtar koji “imitira” osjetljivostuha. Jedinica dBmp (decibel po milivatu, psofometrijski mjeren). N NPsofometrijskifiltar0.33.4Bijeli termički šumf (kHz)0. 33. 4Težinski termički šum N – spektralna gustina snage šumaf (kHz)

Odnos signal/šumS Ps N PnPs snaga signala (W)Pn snaga šuma (W)Izraženo u decibelima:PsS dB 10logNPn

Šum u pojačavačuSiNiSiNiAp SiIdealanpojačavačApNelinarni pojačavačAp, NdSi Ap Ni NiAp SiSi Ap Ni N d Ni N d Ap

Faktor šumaSinSin N outN outN inF SoutN in SoutAp N inN outF 1F faktor šuma(bezdimenzionalan)ukupan izlazni šumF dio izlaznog šuma usljed otpornostiizvoraNF 10log FNF noise figure (dB)NF 0

Faktor šuma kaskadeFT ?FT ukupan faktor šuma (bezdimenzionalan)NFT 10log FTNFT total noise figure (dB)

Faktor šuma kaskadeFn 1F2 1 F3 1FT F1 . A1A1 A2A1 A2 An 1FT ukupan faktor šuma (bezdimenzionalan)NFT 10log FTNFT total noise figure (dB)

Temperaturni šumNN KTB T KBT temperatura okruženja (290 K)N snaga šuma [W]K Boltzmann-ova konst. (1.38 10-23 J/K)B propusni opseg [Hz]Te T F 1 TeF 1 TTe ekvivalentni temperaturni šumT temperatura okruženja (290 K)F faktor šumaF 1

Modelovanje kanala prenosaTransfer funkcijakanala (linearna/nelin.)kanalAWGN kanal (obično je linerna transfer funkcija);n(t) je Gausov, bijeli šum Informacija se uvijek prenosi u kanalima koji mogu biti radio-putanje(bežični celularni kanal, mikrotalasni link, satelitski link) ili žičani kanali(koaksijalni kabl, optički kabl, talasovod i dr.). Radi jednostavnije analize, uglavnom se pretpostavlja da su kanali poduticajem linearnog, aditivnog bijelog Gaus-ovog šuma (AWGN) ili linearnifeding kanali. Izlaz AWGN kanala je konvolucija impulsnog odziva kanala c(t) i ulaznogsignala s(t), pri čemu je n(t) šum kao aditivna komponenta.

Linearni i nelinearni kanaliv o (t )v o (t )v i (t )Linearni kanal v i (t )Nelinearni kanalLinearni kanali: v 0 (t ) Kv i (t ) M– Ne generišu nove frekvencijske komponente– Opisuju se transfer funkcijom

Linearni i nelinerani kanali Nelinearni sistemi mogu generisati nove frekv. komponente,npr:Nv o (t ) ao auv iu (t )u 1v i (t ) sin( t ), N 2v o (t ) a0 a1 sin( t ) a2 / 2(1 cos(2 t )) Nelinearni sistemi:- Opisuju se karakteristikama prenosa- Često je nelinearnost u prenosu posljedica predajnika iliprijemnika, a ne samog kanala.

Vremenski promjenjivi kanaliLinearni filtarc( ;t)kanal Većina informacionih kanala je vremensk

Telecommunications Essentials, Second Edition: The Complete . Professional, 2006. 4. Essentials of Modern Telecommunications Systems, Nihal Kularatna, Dileeka Dias, Publisher: Artech House Publishers, 2004-205. 5. Savremene komunikacione . (npr. OSI - Open Systems Interconnection) Entitet 3 Entitet 2 Entitet 1 Entitet 3 Entitet 2 .

Related Documents:

sistemi dinamici fuori dall’equilibrio. Tuttavia: Manca un’adeguatateoria dell’informazione per sistemi fisici che non rientrano nel paradigma dei sistemi della meccanica classica: sistemi dinamici non lineari stabili fuori dall’equilibrio(sistemi

questi sistemi possono sostituire sistemi dinamici con requisiti più elevati per valutazioni ancora più complesse. Inoltre, i sistemi MTS Criterion sfruttano la stessa piattaforma software MTS TestSuite e sono in grado di condividere gli stessi accessori di alta qualità utilizzati dai sistemi di prova

questi sistemi possono sostituire sistemi dinamici con requisiti più elevati per valutazioni ancora più complesse. Inoltre, i sistemi MTS Criterion sfruttano la stessa piattaforma software MTS TestSuite e sono in grado di condividere gli stessi accessori di alta qualità utilizzati dai sistemi di prova

Sistemi di Elettronica Digitale (SED) - Modello del dispositivo elettronico digitale - Problemi di interfacciamento, stadi di I/O speciali - Circuiti e dispositivi logici combinatori e sequenziali - Memorie: cenni - Sistemi di conversione analogico/digitale e digitale/analogico: cenni - Sistemi embedded (uC, Arduino)

Manuale di installazione, uso e manutenzione per sistemi PORTAPALLET e DRIVE-IN . Le norme di riferimento del calcolo teorico sono:-UNI EN 15512:2009 “Sistemi di stoccaggio statici di acciaio - Scaffalature portapallet - Principi per la progettazione struttu - . analisi di fattibilità.

Nota tecnica “Guida completa al monitoraggio di sistemi Azzurro ZCS tramite wifi” - Rev. 1.2 del 20/05/2019 Zucchetti Centro Sistemi S.p.A. - Green Innovation Division Via Lungarno, 248 - 52028 Terranuova Bracciolini - Arezzo, Italy www.zcsazzurro.com Pagina 2 di 34 SCOPO DEL DOCUMENTO

sistemi kuramından yola çıkarak Afro-Avrasya sisteminin küresel dönüşümlerdeki rolünü 1500 öncesi ve sonrasındaki kırılma, kopuş ve süreklilikleri ile değerlendirmektir. Anahtar Kelimeler: Afro-Avrasya Uluslararası Sistemi, Dünya

uplifting tank and the plastic deformation of the bottom plate at the shell-to-bottom juncture in the event of earthquake, the design spectrum for sloshing in tanks, the design pressure for silos, and the design methods for the under-ground storage tanks as well. The body of the recommendation was completely translated into English but the translation of the commentary was limited to the .