TEHNOLOGIJA GRA ðENJA NISKOGRADNJA
TEHNOLOGIJAGRAðENJANISKOGRADNJA1II. predavanjeTEHNOLOGIJANISKOGRADNJE2
GRAðEVINSKI RADOVITEHNIKA I TEHNOLOGIJAGRAðENJAGRAðEVINSKA MEHANIZACIJAOBILJEŽJA SUVREMENEGRAðEVINSKE MEHANIZACIJE3GRAðEVINSKI RADOVI4
Mogući pristupi (polazišta, gledišta, razine, stajališta,“aspekti”) pri promišljanju neposrednog grañenja kao“proizvodne djelatnosti” u širem (“makro”) smislu:– društveni (društveno-politički) – u okviru graditeljstvakao društvene kategorije (zadovoljavanje društvenihi/ili političkih cilje va i potreba)– gospodarski (ekonomski) – u okviru grañevinarstvakao gospodarske djelatnosti (kao grane privreñivanja)u razmjerno užem (“mikro”) smislu:– tehnički, promišljanjem organizacije (ukupnih procesa) grañenja(povezanost s upravljanjem ili rukovoñenjem prigrañenju – “construction management") logistike grañenja tehnike (u užem smislu) i tehnologije grañenja(organizacije tehnoloških procesa grañenja) nastavak 5nastav ak: Osnov ne razine (v idov i) sagledav anja ili promišlj anj a neposrednog grañenj a kao “proizv odnedj elatnosti” u raz mjerno už em (“ mikro” ) smislu:–tehničko-organiz acijski i to kroz - tehno-ekonomskog vrednovanja organizacije,logistike, tehnike i tehnologije grañenja– ekološki u širem (makro) smislu:odnos gotove grañevine i prirodnog te urbanogokoliša u razdoblji njezina postojanja (korištenja) u užem (mikro) smislu:odnos grañenja ili grañevinske proizvodnje sprirodnim i orbanim okolišem.6
78
9Grañenje (kao neposredna “proizvodna” djelatnost) jeststvaranje materijalnih dobara više uporabne vrijednosti uobliku grañevinskih konstrukcija i/ili cjelovitih grañevinaodreñene (neprofitabilne ili profitabilne) namjene.Grañenje, kao neposredna “proizvodna” djelatnost, obuhvaćaizvedbu pripremnih, pomoćnih, glavnih i završnih(zanatskih) grañevinskih radova u užem smislu(priprema grañenja i samo grañenje novih konstrukcija igrañevina),rekonstrukciju ili (na)dogradnju postojećih konstrukcijai/ili cjelovitih grañe vina.– prethodno rušenje konstrukcija, (dijela) grañevina irecikliranje (ponovnu uporabu) grañevinskog otpada,montažu opreme, grañevinskih elemenata, sklopova i sl.konstrukcija (grañevinski montažerski radovi),Širi pojam od grañenj a j e izgradnja. Grañenje je razdoblje izgradnje kojeobuhvaća neposredno izvoñenje grañevinskih radova pri realizacijiobjekta investicijskog projekta neke izgradnje.10
Projektni pristup grañenju11Investicijski projekt neke izgradnje jepojedinačni, nerutinski i neponovljivi(graditeljski) pothvat kojikao ulagački, poslovni i organizacijski sustav obuhvaćaskup zadaća i aktivnosti od kojihsvaka mora biti završena prije nego se može (smije) završitiprojekt.Glavna obilježja investicijskih projekta (neke) izgradnje :ciljevi (glavni cilj: izvedena konstrukcija ili grañevina)struktura (radovi i usluge)aktivnostiprocesiograničenja:– okruženje (prirodno, urbano, društveno-političko .)– trajanje– financijska sredstva.12
Odlučivanj e -Pojedina razdobljainvesticijskogprojekta započinjunakon donošenjaodreñenihinvesticijskihodluka od straneupravljačkestrukture projekta(managementaprojekta) i ostalihsudionika njegovepripreme irealizacije tekorištenja.13Područja odvijanja grañenja kao neposredna “proizvodne”djelatnosti:viskogradnja– stanogradnja– gradnja raznih objekata društvenog standarda – škole, bolnice, upravne i poslovne zgrade,– gradnja turističkih cjelina (hoteli, .)niskogradnja– cestogradnja, gradnja željzničkih pruga i areodroma mostogradnja tunelogradnja– vodogradnja regulacije i melioracije gradnja (riječnih) plovnih puteva gradnja lukanastav ak 14
nastav ak: Područj a odv ij anj a grañenja kao neposredne “proizv odne” dj elatnosti:(složena gradanja koja obuvaća niskogradnju ivisokogradnju)– industrogradnja– gradnja energetskih objekata (gradnja hidro- i termoelektrana)– gradnja komunalne infrastrukture opskrba vodom i odvodnja proćišćavanje otpadnih voda– ostale gradnje hale gradnja sportskih objekata .– . rušenj a rekonstrukcije . nadogradnje .15Sustavni pristup grañenju - grañenje kao sustav:Informacije kruže kroz sustav grañenja, reguliraju njegovoponašanje i djelovanje prema planiranim cilje vima te gatime utvrñuju kao dinamički informatički sustav. 16
Grañenje i grañevinski radovi vrlo su složeni. Moguća jematrica/prostor složenosti grañenja zbog (različitosti) vrste (raznovrsnosti, složenosti,meñuovisnosti, uporednosti .) grañevinskih radova,konstrukcija i grañevina(različitosti) količina (obujma) i vrijednosti raznovrsnihgrañevinskih radovaprostora (pružanja, raščlanjenosti) izvedbe radovamogućeg vremena (intenziteta) izvoñenja radovamogućeg načina odvijanja radova u prostornim uvjetimaprirodnog okruženja i vremenu (stohastičnost,nepredvidivost, učestalost, “periodičnost” radova)načina (uvjeta) izvedbe radova u – organizacijskom smislu– logističkom smislu– tehničko-tehnološkom smislu. nastavak nastav ak: matrica ili prostor složenosti grañev inskih radov a -17značajne uvjetovanosti izvedbe radova prilikamaprirodnog i prostornog okruženja (reljef, morfologija,gelogija, topografija, klima, urbanizam ili ruralnost .terena odnosno područja grañenja)značajnog korištenja raznih vrsta posebice prirodnihmaterijala kao gradivaneizbježnog (obvezatnog) prisustva vode kaoproblematike u bilo kojem smislu pri izvoñenju radova,konstrukcija i grañevinasudjelovanja (i/ili korištenja) prirode i prirodnih procesau “grañenju” i “samo”-stvaranju prirodnih (posebicehidro- i geo-tehničkih) konstrukcija i “grañevina”načina (oblika) pristupa grañenju i grañevinarstvu udruštvenom, zakonodavnom, gospodarskom, političkomi ekološkom pogledu .18
Vrste grañevinskih radova u investicijkom,organizacijskom ilogističkom smislu:– investicijski radovi (zahvati) značajni radovi nove gradnje veće rekonstrukcije (obnove) postojećih (dijelova,cijelina) grañevina i/ili grañevinskih sustava radovi na(do)gradnje postojećih grañevina i/ili“grañevinskih” sustava– radovi održavanja (dijelova, cjelina) konstrukcija,grañevina i “grañevinskih” sustava radovi redovitog (planiranog, “periodičnog”)održavanja (poravaka) konstrukcija, grañevina i“grañevinskih” sustava radovi izvarednog održavanja (zaštite)konstrukcija, grañevina i “grañevinskih” sustava nastav ak19nastav ak: v rste grañev inskih radov a u inv esticij ko-organizacij skom smislu i organizacij sko-logističkomsmislu:– posebni radovi održavanja (obnove, regulacije)dijelova i cijelina retencija i vodotoka (“vodoprivredniradovi”) iskopi nanosa, izmuljivanja radovi na bujicama izvedba regulacijskih grañevina u vodi iobaloutvrda vodotoka– (različiti) izvanredni (neplanirani, nepredviñeni) radovi obrane od poplava “hitne” sanacije klizišta i sl. pojava izvedba izvarednih protupožarnih, vojnih i sličnihprometnica .20
Vrste grañevinski radovi u tehničko-tehnološkom i“konstrukcijskom” smislu i u smislu gradiva:zemljani radovibetonski radovi– betonski radovi u užem smislu– asfalterski radovimontažna izveba metalnih, drvenih i ostalih sličnihkonstrukcija (montažerski radovi)složeni zemljani, betonski i montažerski radovi– geotehnički radovi izvedba geotehničkih nosivih konstrukcija koji ujednom dijelu obuhvaćaju tlo ili stijenu kao sastavni(aktivni i nosivi) dio tih konstrukcija, radovi temeljenja u tlu ili stijeni koji uz ostaleradove obuhvaćaju zemljane radove,21 nastavaknastav ak - v rste grañevinskih radova: poboljšanja (“konsolidacija”) geotehničkihobilježja prirodnog tla na području grañenjavodograñevnih konstrukcija (“stabilizacija” iliučvršćenja temeljnog (pod)tla ili dubinskootiješnjenje (“injektiranje”) tla te dezitegriranih(raspucalih) stijenskih masiva podzemlja.zanatski (obrtnički, završni) radoviostali radovi (obrtnički radovi .), obuhvaćaju – pripremu, (industrijsku) proizvodnju i preradu tetransport raznih gradiva,– industrijsku proizvodnju i transport elemenata isklopova (dijelova) za potrebe grañenja ,– ostali radovi za potrebe grañenja i grañevinastva kaogospodraske djelatnosti.22
TEHNIKA I TEHNOLOGIJAGRAðENJA23Investicijski projekt neke izgradnje započinje idejom(apstrakcija) a završava grañevinom u korištenju(realizirani objekt projekta).Tehnološki sustavi pri grañenju jedni su od ključnihpodsustava projekata neke izgradnje kao poslovnih iorganizacijskih sustava te se razmatraju kao sustavi zasebe u ukupnom prostoru (okruženju) i vremenu (trajanju)te troškovima (finacijskim sredstvima) transformacije togainvesticijskog projekta neke izgradnje.24
Tehnološki sustavInformacije kruže kroz tehnološki sustav, reguliraju njegovoponašanje i djelovanje prema planiranim cilje vima ta ga timeutvrñuju takoñer kaodinamički informatički sustav.25Mnoga odreñenja (definicije) izjednačavaju pojmova tehnika itehnologija odnosno smatraju sinonimima."Ako se pod tehnologijom podrazumijeva ukupnost znanja,postupaka i sredstava koja se koriste u nekoj djelatnosti,čija je svrha utjecanje na objekt bilo koje vrste, sa ciljem dapromjeni ili održi postojeće karakteristike objekta" (1) i akose "pojam tehnike prije svega odnosi na sredstva rada" (2)onda slijedi da pojam tehnologije obuhvaća ili "pokriva"pojam tehnike.1 (Perko:2 (Golac:"Tehnologij a, moć, uprav lj anj e")"Tehn ologij a proizv odnih procesa")Tehnologija sagledavana kao sustav obuhvaća (Radić,Tehnološke procjene):tehnička sredstva za rad (hardware),metode i postupke za primjenu tih sredstava iliprogramska podrška (software),organizacijsku strukturu koja upravlja tim sredstvima ipostupcima (orgware).26
Zbog toga se u ovim predavanjimapod "tehnikom (u užem smislu)podrazumijevaju tehničkasredstva za rad (alati, strojevi,tehnloška oprema, mehanizacija,ureñaji itd. - hardware) a podtehnologijom način i znanjakojima se ta tehnika (ta tehničkasredstva za rada) koriste iprimjenjuju u raznim promjenamapredmeta rada (software,orgware).27Tehnologija se može pojednostavljno takoñer pojmiti kaoskup projektiranih i meñusobno povezanih materijalnihobjekata i različitih promjena (procesa transformacije ilitransformacijskih procesa) odreñenih ulaza (input-a) utražene izlaze (output-e).Jedan dio ulaza obavlja samo transformaciju a jedan dio sesamo transformira.Sami procesi su preovlada vajuće tehnološki procesi kojiobuhvaćaju još oblike i načine njihova organiziranja ivoñenja/upravljanja.U smislu odnosa organizacije i tehnologije grañenja valjarazlikovati organizaciju tehnoloških tokova u grañenju(organizaciju tehnoloških procesa grañenja odnosnoorganizaciju grañenja i gradilišta općenito)organizacijsku strukturu (upravljački dio sociotehničkogsustava ili dio tzv. "project management-a") kojaorganizira (upravlja, regulira, vodi) tehnološke tokove ugrañenju.28
Organizacija tehnoloških tokova grañenja obuhvaća organizaciju procesa grañenja i ostalihgrañevinskih proizvodnih procesa (koji obuhvaćajunapr. proizvodnju grañevinskih materijala i sl.)u kojima dolazi do izmjene predmeta rada (sirovina,prerañevina itd.) u pogledu oblika, mjera, meñusobnogpoložaja, agregatnog stanja i kemijskog sastavaa kao rezultat te izmjene dobiva se grañevina odreñenenamjene.Do tih promjena dolazi djelovanjem tehničkih sredstva rada ugrañenju odnosno grañe vinske mehanizacije i ostaletehnološke opreme i energije na predmet rada.29GRAðEVINSKAMEHANIZACIJA30
Sredstva za rad u širem smislu obuhvaćajuzemljište,objekti i grañevine koji omogućavaju procese pripreme isamog grañenja,cjelokupnu opremu za grañenje i proizvodnjugrañevinskih materijala.U širem smislu opremu za grañenje i proizvodnjugrañevinskih materijala čini:tehnološka oprema (grañevinska mehanizacija, strojevii oprema kojima se proizvode i preoblikuju grañevinskimaterijali odnosno izvode grañevine)energetska oprema (strojevi i ostali ureñaji zaproizvodnju, pretvorbu i preijenos energije)transportna opremaostala oprema (mjerni ureñeji, regulacijska oprema ,informacijska oprema itd.)31Temeljne vrste tehničkih sredstava za rad u užem smislu alati,strojevi iureñaji.Alat je onaj dio stroja koji neposredno obavlja ili izvodi nekuradnju ili neki zahvat. Strojevi mogu biti pogonski i radni.Pogonski stroje vi ili motori pretvaruju početne oblike energijeu mehničku energiju potrebnu za pogon radnih strojevaili radnih dijelova nekog stroja odnosno alata.Najznačjniji vrste pogonskih stroje va bile bi elektromotori (posredni motori)toplinski motori (neposredni motori):– parni motori i turbine– motori sa unatrašnjim izgaranjem otto-motori i diesel-motorihidraulični motori (posredni motori na pogonstlačenim zrakom ili sa uljem pod visokim pritiskom)32
Grañevinski stroj (engl. construction machine, njem.Baumaschine) je svako pomoćno radno sredstvo ugrañenju koje je opskrbljeno nekim pogonskim motorom.Osim svojstvenih konstruktivnih obilježja je utvrñen masom,prostornom veličinom odnosno mjerama te snagom ikapacitetom odnosno mogućim radnim učinkom.Grañevinski stroj unutar svoje konstrukcije osim pogonskogmotora obuhvaća, izmeñu ostalog, radni dio ili alat teopremu i ureñaje za prijenos odnosno pretvarnje pogonskeenergije u radnu energiju. Ovi djelovi se kod velikog dijelagrañevne mehanizacije nalazi se na istom postolju.Takva jedinstvena cjelina čini zajedno sa opremom zakretanje standardni grañevni stroj.33Skup grañevnih stroje va, ureñaja i ostale opreme povezanih utehničkom i tehnološkom smislu čini grupu grañevnihstrojeva ili postrojenje ili proizvodni pogon ili neki drugioblik posebne složene tehnološke opreme.Ova oprema objedinjena je često u jedinstvenu cjelinu saenergetskom, transportnom i ostalom opremom raznihureñaja, mjernih instrumenata i ostalih tehničkih sredstavapotrebnih za regulaciju pripadnog tehnološkog postupka.Grañevna mehanizacija obuhvaćasve vrste grañevnih strojeva,samostalne pogonske strojeve (motore),transportna sredstava,postrojenja teostala tehnološka oprema i ureñaji koji se koriste kaosredstva za rad u grañenju i proizvodnji grañe vnihmaterijala i prerañevina.34
Podjela grañevinske mehanizacije u smislu načina rada(uporabe) i iz toga proizišle konstrukcije nastandardna grañevinska nu mehanizaciju ili standardnegrañevne strojeve u užem smislu –– tipični grañevinski strojevi uglavnom serijskeproizvodnje velikog broja raznih vrsta i pojedinihtipova unutar tih vrsta.posebna grañevinska mehanizacija– složenu tehnološka opremu dvojake koncepcije rada iiz toga proizišle konstrukcije : samohodna odnosno pokretna složena oprema najedinstvenom podvozju maloserijske izrade; tehnološke cjeline složene od opreme, ureñaja i/ilistrojeva malo- i izvanserijske proizvodnje.– grañevinska postrojenja za (industrijsku) prizvodnjusirovina, grañevinskih materiala, prerañevina,sklopova i elemenata za grañenje.35Standardni grañevinski strojeviPostoji razmjerno mnogo proizvoditelja istih tipova,veličina, oblika i snage pojedine vrste ovih strojeva. Tosu ugla vnom samohodne ili pokretne strojne odnosnotransportne jedinice (bušilice, bageri, dozeri, skrejperi,rovokopači, utovarivači, kamioni kiperi, damperi,grejderi, valjci, automješalice, betonske pumpe,autodizalice) koje rade pjedinačno ili u meñusobnopovezanim grupama tehnoloških lanca. Standardnigrañevni stroje vi pojedinačno rade uglavnom ciklički.Ako rade naoko neprekidno (kontinuirano) tada je to radu odreñenim mikrociklusima. Pogon ovih strojevauglavnom je putem diesel-motora. Mogi standardnigrañevni stroje vi su univerzalni grañevni strojevi.36
37Grañevna transportna sredstvagrupa “grañevnih stroje va” koja se izdvojeno sagleda vazbog toga što se ista sredstva i oprema pojavljujerazličitim oblicima tehnologija grañenja.Dio uobičajenih transportnih sredstava čine samostalnetehničke jedinice kao napr. sva autoprijevozna sredstva,sredstva transporta na tračnicama (vlakovi)) te raznevrste utovarivača i dizalica.Odreñeni dio transportnih sredstava i opreme sastavni jedio drugih strojeva i opreme kao napr. transportne trake,crpke, dodavači i vitla.Dijele se obzirom na predmete i materijale kojepremještaju – na ona koja su standardna i na neki način univerzalnau primjeni (vozila, utovarivači, dizalice) te– na posebna grañevinska transportna sredstva kaošto su napr. automješalice i autobetonske crpke.38
3940
4142
4344
Neprekidni (kontinuirani) transport (sastavni dio unutarnjetehnološke koncepcije rada i iz toga proizišle konstrukcijestroja ili postrojenja - drobilane, tvornice betona ,asfaltne baze , crpke za beton, finišera itd.) u viduprenosa ili protoka nekih oblika ili vrsta grañevinskihmaterijala i sličnih resursa izvodi se slijedećimtransportnim sredstvima:– konvejneri– elevatori– transportne trake– grabuljasti transporteri– pločasti transporteri– dodavači (“dozatori”)– zavojni transporteri (arhimedov puž),– crpke , muljne crpke– pomoću zraka.4546
TRANSPORTNA SREDSTVA U PROIZVODNJI GRADIVA –ASFALTNA BAZA47TRANSPORTNA SREDSTVA PRI GRAðENJU – PODIZAČI(LIFTOVI) – PODIZAČI (NA KROV)48
Posebna grañevna mehanizacija1. (polu)pokretna ili samohodna razmjerno složenaoprema na jedinstvenom postolju ugla vnomizvanserijske izrade2. – primjerice: tunelske bušilice, finišeri, pokretnedrobilane, pokretna oprema za asfalterske radove,– suvremene tehničke koncepcije i konstrukcijepretvaraju danas ovu vrstu grañevne mehanizacijerañene po narudžbi u standardne grañevne strojevemaloserijske proizvodnje,cjeline (sustavi) složene tehnološke opreme odureñaja i strojeva malo/izvanserijske proizvodnje :nastav ak:4950
a. ostala složena strojno-tehnološka oprema– primjerice: TBM, tunelski štitovi, betonski vlakovi,razni mehanizirani sustavi skela i oplata, oprema zaprijenos i montažu velikih betonskih elemenata,rešetke za navlačenje betonskih nosača mostova itd.b. postrojenja ili pogoni za proizvodnju tipičnih gradiva1. složeni, jedinstveni, razmjerno manji i ograničenopokretljivi strojni sustavi ili velika, razvedena i2. vrlo složena industrijska postrojenja za proizvodnjugrañevinskih materijala i posebice betonskihprerañevina.– primjerice: betonare/tvornice betona, asfaltnapostrojenja, drobilane, armiračnice i slično, to su takoñer strojevi, postrojenja i tehnološkaoprema koji uglavnom rade neprekidno(kontinuirano) a što proizlazi iz automatizacije irobotizacije njihova rada, pogona i upravljanja.5152
5354
55Navedena podjela grañevinske mehanizacije je uvjetna, jermnogi grañevinske strojevi u okviru pojedinih vrsta radovaosim njima svojstvene radne operacije obuhvaćaju i drugeoperaciju te transport izmeñu pojedinih dijelova opreme.Podjela se ne odnosi takoñer posebice na neko područjegrañenja odnosno navedena grañevinska mehanizacije seprimjenjuju u visokogradnji u industrogradnji u niskogradnji (cestogradnji, grañenju i održavanju željeznica, vodogradnji, tunelogradnji itd.Pri tome se iste vrsta strojeva i opreme, ovisno o užempodručju primjene, meñusobno razlikuju po nekimkonstruktivnim obilježjima i pokretljivosti ovisno otehnološkim posebnostima grañevnih zahvata u kojimasudjeluju.56
OBILJEŽJA SUVREMENEGRAðEVINSKEMEHANIZACIJE57Obilježja razvoja suvremene grañevinske mehanizacijeveliki izbor modela (tipova unutar pojedinih vrsta)posebice standardnih grañevinskih strojevasve niži pogonski troškovi strojnog radapreovladavanje hidraulične “transmisje” (prijenos radneenergije) i pogona kod strojevaautomatizacija i robotizacija (uz to vezana“kompjuterizacija”) u radu pojedinih strojeva i složenetehnološke opreme,svestranost (univerzalnost) primjene odnosnomogućnost izvoñenja raznovrsnih radova jednim teistim strojemsve veća vanjska (prostorna) i unutarnja (radna)pokretljivost pojedinih vrsta strojevanove tehničke i tehnološke mogućnosti u radu pojedinihvrsta strojevaučinkovito planiranje (simulacija) i praćenje rada(kretanja, radnih učinaka) strojeva pomoću računala58
Obilježja razvoja suvremene grañevinskemehanizacijeveliki izbor modela (tipova unutar pojedinihvrsta) posebice standardnih grañevinskihstrojeva59634 kW / 850 hp112763 kg / 248600 lbIZBOR MODELA60
Big Wheel Load ersEnquireModelSpecsNet power kW/HPOperating weig ht kgTipping lo ad kgBucket Ca
9 10 Gra ñenje (kao neposredna “proizvodna” djelatnost) jest stvaranje materijalnih dobara više uporabne vrijednosti u obliku gra ñevinskih konstrukcija i/ili cjelovitih gra ñevina odre ñene (neprofitabilne ili profitabilne) namjene . Gra ñenje, kao neposredna “proizvodna” djelatnost, ob
W.Leonhard, Control of Electrical Drives, Springer Verlag, Berlin - Heilderberg, 1986. TRENDOVI RAZVOJA INFORMACIONIH TEHNOLOGIJA I PRIMENA U ELEKTROENERGETICI , Novi Sad, 5-6.10.1994. TEMA: TRENDOVI RAZVOJA
P4 Extreme Edition Intel je uveo i novu tehnologiju u P4, nazvanu HT tehnologija. HT (Hyper-Threading) tehnologija omogućuje rad više zahtevnih aplikacija u isto vreme. Procesori P4 koji imaju ugrađenu HT tehnologiju nazvani su P4 EE, odnosni P4 Extreme Edition. IA-64 (Intel Architectu
Designer, Technical Design Report, Builder Di m i t ri Koul oum bi s - 9t h Gra de Technical Design Report, Course Build Lead C l a i re L u - 11t h Gra de Technical Design Report Hi m a ns hu P a t e l - 10t h Gra de Technical Design Report Lead Da vi d P a nt oj a - 11t h Gra de Treasurer, Course Builder Water Monkeys 2
Sub pro gra ma Me jo ra mien to de Ba rrios en Bo li via Lec cio nes apren di das de pro yec tos in te gra le s: com po nen tes tan gi bles e in tan gi bl es Por Sara Ri vas Sara Ri vas. Na ció en La Paz, Bo li via; ob tu vo la Li cen cia tu ra en Ar qui tec tu ra en la Fa cul tad de Arqui tec tu ra y Artes
U sezoni kupanja 2014. godine ispitivana su 203 mjerna mjesta na 178 morskih plaža. Ispitano je ukupno 2030 uzoraka u redovnom ispitivanju i 23 uzorka u izvanrednom ispitivanju zbog kratkoro nih i iznenadnih one iš enja. Tablica br.5. Pregled
Specijalistički rad 3 m * Dužina trajanja specijalističkog staža u pojedinim ustanovama u kojima se izraĎuju/proizvode . kapsule, tablete, supozitorije, vagitorije) - Faktori značajni za formulaciju i izradu/proizvodnju čvrstih farmaceutskih oblika . Seminarski rad Specijalistički staž Specijalistički staž se obavlja u ustanovama .
2. MESSAGES 1, New edition (delovni zvezek za angleščino) D. Gooey, N. Goodey Rokus Klett, 2014 14,90 3. TEHNIKA IN TEHNOLOGIJA 6, delovni zvezek z delovnim gradivom S. Fošnarič et al. Izotech, 2012 19,50 4. MOJA GLASBA 6 (DZ brez zgoščenke!) B. Oblak Izolit, 2004 17,30 69,05 Neobvezni izb
awakening – relaxed, reflective, taking its time – which soon turns to a gently restless frustration and impatience as Arianna waits for Theseus to return. The following aria, whilst sensuous, continues to convey this sense of growing restlessness, with suggestions of the princess's twists into instability reflected in the music. In the .
