Objektno Orjentirano Programiranje - UNIRI
Objektno orijentirano programiranjeSveučilište u RijeciODJEL ZA INFORMATIKUUlica Radmile Matejčić 2, RijekaAkademska 2018./2019. godinaOBJEKTNO ORIJENTIRANO PROGRAMIRANJEStudij:Preddiplomski studij Fizika, Diplomski studij Fizika i informatikaPreddiplomski studij informatikePreddiplomski dvopredmetni studij(JP)informatike (DP)Godina i semestar:3. godina, 1. semestar2. godina, 1. semestarECTS bodovi:53Nastavno opterećenje: 2 22 1Nositelji predmeta:Asistenti:doc. dr. sc. Marina Ivašić-Kose-mail: marinai@inf.uniri.hrVrijeme konzultacija: uz prethodnu najavu e-mailom,četvrtkom 12:00-14:00Ivona Frankoviće-mail: ifrankovic@uniri.hrVrijeme konzultacija: uz prethodnu najavu emailom, utorkom 12:00-14:00Izvedbeni nastavni plan kolegija1/6
Objektno orijentirano programiranjeOBJEKTNO ORIJENTIRANO PROGRAMIRANJERazvijanje općih i specifičnih kompetencija (znanja i vještina)Usvajanje pojmova objektno-orijentirane tehnologije. Na primjeru odabranog programskog jezika,osposobljavanje studenata da samostalno programiraju i koriste objektno-orijentirani pristup i metodeu rješavanju problema.Korespondentnost i korelativnost programaProgram kolegija izravno koristi i proširuje znanja iznijeta u programima kolegija: Programiranje 1,Programiranje 2 i Algoritmi i strukture podataka.Okvirni sadržaj predmetaObjektno-orijentirani sustavi i razvoj programske podrške. Uvod u objektno-orijentirano programiranjesa programskim jezikom C . Definiranje i uporaba klasa. Konstruktori i destruktori. Uporaba osnovnihsistemskih klasa i funkcija. Dinamička definicija klasa. Konstruktor kopije i reference na klasu.Nadjačavanje i preopterećivanje funkcija. Nasljeđivanje: vrste i primjena nasljeđivanja. Hijerarhija klasei višestruko nasljeđivanje. Složene klase, nizovi klasa. Apstraktne klase, polimorfizam, virtualne klase.Globalni i statički objekti i metode. Tokovi i datoteke. Predlošci funkcija i klasa. Vektori. Preopterećenjeoperatora. STL kontejneri. STL iteratori i algoritmi. Iznimke i upravljanje iznimkama. Upravljanjememorijom i pokazivači. Podešavanje performansa aplikacije.Usporedba C i C#. C# - tipovi i značajke jezika. C# - osnovna biblioteka klasa. C# - nizovi ikontrolne strukture jezika. Razvojna okolina Unity. Korištenje C# u Unity-ju za razvoj računalnihigara.Oblici provođenja nastave i način provjere znanjaPredavanja, vježbe, samostalni zadaci, konzultacijePopis literature potrebne za studij i polaganje ispita1. Malik, D.S., C Programming From Problem Analysis to Program Design, 6th ed, CengageLearning, Boston, 2013.2. Rao S., Liberty J. Jones B., Sams teach yourself C in one hour a day, 6th ed, SamsPublishing, Indianapolis, 2008.3. Clark, D., Beginning C# Object- Oriented Programming, Dan Clark, 2011.4. Jones B., Sams teach yourself C# Language in 21 Days, Sams Publishing, Indianapolis,2004.5. Hocking, J., Unity in action, Manning Publications Co., 2015.6. Thorn, A., Learn Unity for 2D game development, Apress, 2014.Popis literature koja se preporučuje kao dopunska1.2.3.4.Liberty,J., C Unleashed, Sams Publishing, Indianapolis, 2000.Stroustrup, B.: The C Programming Language, Addison-Wesley, 2000.Rossel, S., Object-Oriented Programming in C#, Synfusion, Inc., 2016.Gibson, J., Introduction to Game Design, Prototyping, and Development: From Concept toPlayable Game with Unity and C#, Addison – Wesely, 2014.5. Tristem, B., Geig, M., Sams Teach Yourself Unity Game Development in 24 Hours, 2nd ed,Sams Publishing, Indianapolis, 2015.Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmetaKroz ustrojeni sustav osiguranja kvalitete Odjela za informatiku.Mogućnost izvođenja na stranom jeziku:NeIzvedbeni nastavni plan kolegija2/6
Objektno orijentirano programiranjeOČEKIVANI ISHODIR. BR.1.2.3.4.Usvojiti pojmove iz objektno-orijentirane paradigme.Samostalno programirati u jeziku C koristeći objektni pristup u rješavanju problemskihzadataka.Samostalno programirati u jeziku C# koristeći objektni pristup u rješavanju problemskihzadataka.Koristiti programske vještine i znanja iz C i C# prilikom razvoja računalnih igara uUnity-uAKTIVNOSTI I OCJENJIVANJE DIUČENJA0,5/1,21111,51,52, 3Dva kolokvija naračunalima0,50,53, 4Prezentacija idokumentacijaaplikacije1,5/3, 4Izrada aplikacije53Kontinuiranaprovjera znanjaProjektni zadatakUKUPNOJedan kvizMETODAPROCJENJIVANJABODOVIMAX.Popisivanje (evidencija)00-20 bodova, ovisno ostupnju točnosti ipotpunosti201. kolokvij 0-20 bodova2. kolokvij 0-20 bodova0-10 bodova ovisno orazrađenosti ideje,potpunostidokumentacije iprezentaciji0-30 bodovavrednovanje elemenata ifunkcionalnosti izrađeneračunalne igre401030100Obveze i vrednovanje studenata1. Pohađanje nastavePredavanja se izvode u bloku od 2 sata prema rasporedu u nastavku. Vježbe se izvode u računalnompraktikumu na računalima u bloku od 2 sata prema rasporedu u nastavku.Osim prisustvovanja klasičnoj nastavi na predavanjima i vježbama studenti su dužni koristiti sustav zaučenje Merlin (https://moodle.srce.hr/).2. Kontinuirana provjera znanjaTijekom semestra pisati će se dva kolokvija i jedan kviz. Kviz uključuje teoretska pitanja i praktične zadatkeiz tema koje su obrađene na predavanjima i nosi maksimalno 20 bodova.Prvi kolokvij uključuje rješavanje programskih zadataka na računalu u programskom jeziku C i imamaksimalno 20 bodova, a drugi kolokvij uključuje rješavanje programskih zadataka na računalu uprogramskom jeziku C# i ima maksimalno 20 bodova.Nisu definirani pragovi na kontinuiranim provjerama znanja, pa stoga nisu predviđeni popravni kolokviji nitipopravni kviz.Izvedbeni nastavni plan kolegija3/6
Objektno orijentirano programiranje3. Projektni zadatakProjektni zadatak uključuje samostalnu izradu ili izradu u paru računalne igre u Unity-u prema smjernicamadanim tijekom nastave. Razvijenu igru je potrebno dokumentirati i predstaviti. Najveći broj bodova koji semogu ostvariti za projektni zadatak je 40. Bodovi će biti dodijeljeni prema unaprijed definiranim kriterijimakoje će studenti dobiti uz upute za izradu programskih zadataka. Realizaciju projektnog zadatka prezentirase na završnom ispitu.Ocjena iz kolegijaUkupna ocjena zbroj je bodova ostvarenih tijekom aktivnosti kontinuirane provjere znanja i projektnogzadatka.Završni ispitKontinuiranim radom tijekom semestra na prethodno opisani način studenti mogu ostvariti najviše 70ocjenskih bodova, a da bi mogli pristupiti završnom ispitu moraju ostvarili minimalno 20 bodova.Završni ispit nosi udio od maksimalno 30 ocjenskih bodova, a smatra se položenim samo ako na njemustudent postigne minimalno 50%-ni uspjeh (ispitni prag je 50% uspješno riješenih zadataka).Ukoliko je završni ispit prolazan, skupljeni bodovi će se pribrojati prethodnima i prema ukupnom rezultatuformirati će se pripadajuća ocjena. U suprotnom, student ima pravo pristupa završnom ispitu još 2 puta(ukupno do 3 puta).Konačna ocjenaDonosi se na osnovu zbroja svih bodova prikupljenih tijekom izvođenja nastave prema sljedećoj skali:A – 90% - 100%B – 75% - 89,9%C – 60% - 74,9%D – 50% - 59,9%F – 0% - 49,9%(ekvivalent: izvrstan 5)(ekvivalent: vrlo dobar 4)(ekvivalent: dobar 3)(ekvivalent: dovoljan 2)(ekvivalent: nedovoljan 1)Ispitni rokoviRedoviti:1. 15.02.2019.2. 01.03.2019.Izvanredni:3. 29.03.2019.4. 06.09.2019.Izvedbeni nastavni plan kolegija4/6
Objektno orijentirano programiranjeRASPORED NASTAVE U AKADEMSKOJ GODINI 2018./2019. – zimski (I) semestarTj.DatumVrijemeProstor1.01.10.2018. 14:00 – 15:303661.01.10.2018. 15:45 – 17:153661.04.10.2018. 10:15 – . 10:15 – 12:0015.10.2018. 14:00 – 15:3015.10.2018. 15:45 – 17:15S323663663.18.10.2018. 10:15 – 12:00S324.22.10.2018. 14:00 – 15:303664.22.10.2018. 15:45 – 17:153664.25.10.2018. 10:15 – 12:00S325.29.10.2018. 14:00 – 15:303665.29.10.2018. 15:45 – 17:153665.01.11.2018.6.05.11.2018. 14:00 – 15:303666.05.11.2018. 15:45 – 17:153666.08.11.2018. 10:15 – 12:00S327.12.11.2018. 14:00 – 15:303667.12.11.2018. 15:45 – 17:153667.8.8.15.11.2018. 10:15 – 12:0019.11.2018. 14:00 – 15:3019.11.2018. 15:45 – 17:15S323663668.22.11.2018. 10:15 – 12:00S329.9.26.11.2018. 14:00 – 15:3026.11.2018. 15:45 – 17:153663669.29.11.2018. 10:15 – 1.2019.17.01.2019.14:00 – 15:3015:45 – 17:1510:15 – 12:0014:00 – 15:3015:45 – 17:1510:15 – 12:0014:00 – 15:3015:45 – 17:1510:15 – 12:0014:00 – 15:3015:45 – 17:1510:15 – 12:0014.00 – 15:3015:45 – 17:1510:15 – PRAZNIKBLAGDANIzvedbeni nastavni plan kolegijaTemaNastavaIzvođačObveze pri vježbama, Definiranje potrebnogJP1Ivona Frankovićpredznanja, SoftwareObveze pri vježbama, Definiranje potrebnogJP2Ivona Frankovićpredznanja, SoftwareUvod u predmet, Objektni pristup, Klase,Pdr.sc. Marina Ivašić-KosPrivatni atributi i metode, Poziv klaseObjektni pristup, Klase, Privatni atributi iJP1Ivona Frankovićmetode, Poziv klaseObjektni pristup, Klase, Privatni atributi iJP2Ivona Frankovićmetode, Poziv klaseKonstruktori, Destruktori, PreopterećivanjePdr.sc. Marina Ivašić-KosKonstruktori, Destruktori, PreopterećivanjeJP1Ivona FrankovićKonstruktori, Destruktori, PreopterećivanjeJP2Ivona FrankovićNiz klasa, Dinamička def. klasa, This, SloženePdr.sc. Marina Ivašić-Kosklase.Niz klasa, Dinamička def. klasa, This, SloženeJP1Ivona Frankovićklase.Niz klasa, Dinamička def. klasa, This, SloženeJP2Ivona Frankovićklase.Predlošci i vektori, Copy konstruktor, Ref. naPdr.sc. Marina Ivašić-KosklasuPredlošci i vektori, Copy konstruktor, Ref. naJP1Ivona FrankovićklasuPredlošci i vektori, Copy konstruktor, Ref. naJP2Ivona FrankovićklasuNasljeđivanje, nadjačavanje i višestrukoPdr.sc. Marina Ivašić-Kosnasljeđivanje.Nasljeđivanje, nadjačavanje i višestrukoJP1Ivona Frankovićnasljeđivanje.Nasljeđivanje, nadjačavanje i višestrukoJP2Ivona Frankovićnasljeđivanje.Apstraktne klase, Polimorfizam, VirtualnePdr.sc. Marina Ivašić-KosklaseApstraktne klase, Polimorfizam, VirtualneJP1Ivona FrankovićklaseApstraktne klase, Polimorfizam, VirtualneJP2Ivona FrankovićklaseSTL kontejneri. STL iteratori i algoritmPdr.sc. Marina Ivašić-KosSTL kontejneri. STL iteratori i algoritmJP1Ivona FrankovićSTL kontejneri. STL iteratori i algoritmJP2Ivona FrankovićPodešavanje performansa aplikacije.Pdr.sc. Marina Ivašić-KosUpravljanje memorijom i pokazivači.1. kolokvijJP1Ivona Franković1. kolokvijJP2Ivona FrankovićC# - tipovi i značajke jezika; osnovnaPdr.sc. Marina Ivašić-Kosbiblioteka klasaC# - tipovi i značajke jezikaJP1Ivona FrankovićC# - tipovi i značajke jezikaJP2Ivona FrankovićKvizPdr.sc. Marina Ivašić-KosC# - osnovna biblioteka klasaJP1Ivona FrankovićC# - osnovna biblioteka klasaJP2Ivona FrankovićC# - nizovi i kontrolne strukture jezikaPdr.sc. Marina Ivašić-KosC# - nizovi i kontrolne strukture jezikaJP1Ivona FrankovićC# - nizovi i kontrolne strukture jezikaJP2Ivona FrankovićRačunalne igre. Unity enginePdr.sc. Marina Ivašić-KosUnity – alat za izradu igaraJP1Ivona FrankovićUnity – alat za izradu igaraJP2Ivona FrankovićPraktikum, Definiranje projektnih zadatakaPdr.sc. Marina Ivašić-Kos2. kolokvijJP1Ivona Franković2. kolokvijJP2Ivona FrankovićPredstavljanje i analiza projektnih zadatakaPdr.sc. Marina Ivašić-Kos5/6
Objektno orijentirano programiranje15. 21.01.2019. 14:00 – 15:3036615. 21.01.2019. 15:45 – 17:1536615. 24.01.2019. 10:15 – 12:0016. 29.01.2018. 14:00 – 15:3016. 29.01.2018. 15:45 – 17:15S32366366Primjena C# u Unity-ju za razvoj računalnihigaraPrimjena C# u Unity-ju za razvoj računalnihigaraPraktikum, Analiza projektnih zadatakaPraktikum, Analiza projektnih zadatakaPraktikum, Analiza projektnih zadatakaJP1Ivona FrankovićJP2Ivona FrankovićPJP1JP2dr.sc. Marina Ivašić-KosIvona FrankovićIvona FrankovićNapomena: Nastavnici zadržavaju pravo izmjene rasporeda nastave.Izvedbeni nastavni plan kolegija6/6
Objektno orijentirano programiranje . Izvedbeni nastavni plan kolegija 4/6 . 3. Projektni zadatak . Projektni zadatak uključu
skladištenje podataka jednostavnom SQLite relacionom bazom podataka; pristupanje mobilnim mrežama putem svih poznatih mobilnih standarda (GSM, GPRS, EDGE, UMTS, LTE) kao i umrežavanje putem Bluetooth, NFC, WiFi, WiMax i drugih poznatih standarda; slanje tekstualnih i multimedijalnih poruka; web čitač;
rad. Ostali zadaci su iz raznih izvora i različitih težina, no čini se da ipak vrijedi ona popularna izjava: ,, Zadaci iz fizike kondenzirane materije su ili trivijalni ili veoma teški! ’’ Glavni razlog zbog kojeg sam složio ovu zbirku jest da zadatke sustavno razvrstam po poglavljima koja su relevantna za polaganje ispita.
The terms port, harbour and haven are more or less synonymous, but each of them also has specific meanings. Port layout: Mar del Plata Layout of a port (Scrabster Harbour): port structures A harbour (US spelling "harbor") is a place of security and comfort, a small bay or other sheltered part of an area of water, usually well protected against high
TANKER SAFETY GUIDE LIQUEFIED Second edition 1995 International Chamber of Shipping The International Chamber of Shipping (ICS) is a
I SCHRODINGEROVA JEDNAD ZBAˇ U 1-D 1 Valna funkcija 1.1 Schrodingerova jednad zbaˇ Temeljna jednadzˇba nerelativisticke kvantne mehanike je Schrˇ odingerova jednadzˇba ħ2 2m 2Ψ x2 VΨ iħ Ψ t (1.1) U jednadzˇbi (1.1) mmasa je ˇcestice, V V(x,t) je potenc
Holes - examples-a protruding fragment of ice ripped a hole in the ship's hull-The collision tore a hole in the warship's waterline, flooding the ship’shold-The MV „ ." has been cut in two; - During collision in 1965 of the dry-cargo ship „ " with a supertanker the former has developed a hole depth up to 2/3 B;-Due to explosion on the tanker „ ", the depth of damage had reached 21 m.
During the IALA conference in November 1980 two navigation marking systems, ie the System A (red colour for the left hand of the ship) and the System B (red colour for the right hand of the ship), were combined into one - the IALA System. In the IALA System the regional (of the system
ANSI A300 Part 4 ( American National Standards Institute, Standard for Lightning protection Systems For Trees ) recommends designing the earth (ground) termination based on a visual inspection of the soil and its moisture content. This is not possible as water is an insulator not a conductor; it is the dissolved salts in the water that give it its conductive properties. These salts are not .
