HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA ZBORNIK
Pod pokroviteljstvom:4. Drvno-tehnološka konferencijaMINISTARSTVOPOLJOPRIVREDE, ŠUMARSTVAI VODNOGA ZBORNIKRADOVAŠUMARSKI FAKULTET,SVEUČILIŠTE U ZAGREBUCENTAR ZA RAZVOJ IMARKETING d.o.o.Suorganizatori:FOND ZA RAZVOJ IZAPOŠLJAVANJEHRVATSKE ŠUMEd.o.o.ZVAMBIENTAPovećana uporabai potrošnja drvaMOGUĆNOSTI ZA DALJNJI RAZVOJ SEKTORAOpatija, 18. - 19. lipnja 2007.
ZBORNIK4. Drvno-tehnološka konferencijaZBORNIK4. Drvno-tehnološka konferencijaPOVEĆANA UPORABA IPOTROŠNJA DRVAMogućnosti za daljnji razvoj sektoraOpatija, 18. - 19. lipnja 2007.2007OPATIJA
2007OPATIJAZBORNIK4. Drvno-tehnološka konferencijaSADRŽAJDarko MotikMladen KomacSTATISTIČKI PODACI O POTROŠNJIDRVA I DRVNIH PROIZVODA.6CE ZNAK I KVALITETADRVNIH PROIZVODA. 70Tomislav StarčićIvica GrbacRenata OjurovićTRGOVINA ŠUMSKIM PROIZVODIMAIZ PRIVATNIH ŠUMA.10Sandra HižakORGANIZACIJA I OPERATIVNODJELOVANJE.18Juraj LončarićKLASTERI MEĐUFAZNE PRERADE DRVA.26Izdavač:Centar za razvoj i marketing d.o.o.KrmpotićZa izdavača:Ana UrukaloNiko MajdandžićIgor MajdandžićUredništvo:Ana Urukalo, Marijan Kavran,Daniela KrnićSTRATEŠKO PLANIRANJE.30ISKUSTVA U RAZVOJU I PRIMJENI ERPSUSTAVA U DRVOPRERAĐIVAČKOJINDUSTRIJI.40Vinko GolmajerGRUPA WEINIG.46Aida KopljarAdresa Redakcije:J. P. Kamova 19, 51000 Rijeka, HrvatskaINOVACIJE I TRENDOVI U PROIZVODNJI IPRIMJENI NOVIH TEHNOLOGIJA.50Tel.: 385 (0)51 / 458-622Ivica GrbacRenata OjurovićFax.: 385 (0)51 / 218-270E-mail: info@wood-center.comWeb: www.drvna-konferencija.hrGrafičko oblikovanje: Robert VrkićTisak: GIPA d.o.o., Zagreb, lipanj 2007.Naklada: 500 komadaDIZAJN I INOVATIVNOST U FUNKCIJIRAZVOJA NOVIH PROIZVODA.54Hrvoje TurkulinRAZVOJ HRVATSKE PROIZVODNJE PODNIHELEMENATA ZA EUROPSKE STANDARDE ITRŽIŠTE.62VODIČ KROZ DRŽAVNE POTPORE.74Alen KruhakHRVATSKA BANKA ZA OBNOVUI RAZVITAK.82Alessio GnaccariniCOSMOB TECHNOLOGY CENTER FORWOOD-FURNITURE COMPANIES.90Jurica ButkovićKOMPLEKSNO KORIŠTENJEDRVNE MASE.96Aida KopljarBURZA DRVA. 100Marina TatalovićAKTIVNOSTI MEĐUNARODNOGREGIONALNOG TEHNOLOŠKOGCENTRA. 105
ZBORNIK4. Drvno-tehnološka konferencijaPoštovani,Pred nama je novo sektorsko okupljanje, već četvrto po redu, u Opatijina središnjem skupu hrvatskih drvoprerađivača. Drago mi je da i samsudjelujem već treću godinu za redom, a ostvareni rezultati daju nampravo na pogled unaprijed s puno optimizma.Konferencija je također mjesto za rezimiranje ostvarenog, a upravo jedrvna industrija proteklih godina bila područje gdje su se započeli važni procesi koji bi trebali stabilizirati sektor i pripremiti ga za ulazak uEuropu. U tom smislu djeluje i naše Ministarstvo, kako bi se stvorilipreduvjeti, prije svega oni zakonski, za konsolidaciju proizvodnih aktivnosti, te za kreiranje rasta. A prerada drva i proizvodnja namještajarastu. Posebice izvoz, koji u prvih 4 mjeseca 2007. raste za 38% uodnosu na isto razdoblje lani.Veliki su to pomaci, posebice ako uzmemo u obzir da je ova branšapočetkom ovog desetljeća bila opterećena tranzicijskim teškoćama, ado nedavno se cijela problematika isključivo vezala uz odnose sa šumarstvom. Danas su upravo ti odnosi bazirani na partnerskoj osnovi, afinalni dio drvne industrije ima prednost pri nabavci drvne sirovine.Ove godine smo ostvarili i povijesni iskorak osiguravši u proračunupo prvi puta bespovratne potpore za drvoprerađivače, a tradicionalnopomažemo i organizaciju nastupa na međunarodnim sajmovima. Upripremi je Zakon o preradi drva te niz podzakonskih akta usmjerenihka uspostavi stabilnog okvira u kojem će sektorske tvrtke biti još konkurentnije na domaćem i inozemnom tržištu.Vjerujem da će i ovogodišnje izdanje Konferencije biti korisno svimsudionicima te da ćemo svi dati svoj doprinos stvaranju još bolje razvojne klime u drvnom sektoru.Herman SušnikDržavni tajnik, MPŠVG2007OPATIJA
2007OPATIJA4. Drvno-tehnološka konferencijaDr. sc. Darko MotikŠumarski fakultet, Sveučilište u ZagrebuSTATISTIČKI PODACI OPOTROŠNJI DRVA I DRVNIH PROIZVODAZBORNIK
ZBORNIK4. Drvno-tehnološka konferencija2007OPATIJA
2007OPATIJA4. Drvno-tehnološka konferencijaZBORNIK
ZBORNIK4. Drvno-tehnološka konferencija2007OPATIJA
102007OPATIJA4. Drvno-tehnološka konferencijaTomislav Starčić, dipl.ing.Šumarska savjetodavna služba, ZagrebTRGOVINA ŠUMSKIM PROIZVODIMAIZ PRIVATNIH ŠUMAZBORNIK
ZBORNIK4. Drvno-tehnološka konferencija2007OPATIJA11
122007OPATIJA4. Drvno-tehnološka konferencijaZBORNIK
ZBORNIK4. Drvno-tehnološka konferencija2007OPATIJA13
142007OPATIJA4. Drvno-tehnološka konferencijaZBORNIK
ZBORNIK4. Drvno-tehnološka konferencija2007OPATIJA15
162007OPATIJA4. Drvno-tehnološka konferencijaZBORNIK
ZBORNIK4. Drvno-tehnološka konferencija2007OPATIJA17
182007OPATIJA4. Drvno-tehnološka konferencijaSandra Hižak, dipl. oec.Drvni klaster sjeverozapadne Hrvatske, VaraždinORGANIZACIJA I OPERATIVNO DJELOVANJEZBORNIK
ZBORNIK4. Drvno-tehnološka konferencija2007OPATIJA19
202007OPATIJA4. Drvno-tehnološka konferencijaZBORNIK
ZBORNIK4. Drvno-tehnološka konferencija2007OPATIJA21
222007OPATIJA4. Drvno-tehnološka konferencijaZBORNIK
ZBORNIK4. Drvno-tehnološka konferencija2007OPATIJA23
242007OPATIJA4. Drvno-tehnološka konferencijaZBORNIK
ZBORNIK4. Drvno-tehnološka konferencija2007OPATIJA25
262007OPATIJA4. Drvno-tehnološka konferencijaJuraj Lončarić, dipl. oec.Konzultant, MilanoKLASTERI MEĐUFAZNE PRERADE DRVAU izlaganju će biti riječi o organizacijskom aspektu prerade drva u proizvodnim klasterima, a temeljem jednog primjera iz prakse čiju sam strukturu dobro upoznao iz potrebe i profesionalne znatiželje.Pridružujem se svima koji uporno dokazuju da uspjeh reindustrijalizacijeHrvatske u velikoj mjeri zavisi od razvoja malog i srednjeg gospodarstvai poduzetništva, koje je 40 godina bilo zatirano jer je moglo biti izvorsveopćeg širenja privatnog vlasništva.Proizvodnja jedne razvijene zemlje »hoda» na dvije noge. Jednu nogupokreće veliki broj malih, a drugu nogu mali broj velikih proizvodnihpoduzeća. Od ukupnog broja zaposlenika u proizvodnji namještaja npr.Italije oko 55% zaposleno je u «malim» poduzećima s manje od 20 djelatnika, a oko 45% u «velikim» poduzećima s više od 20 djelatnika.Godine 1991. Hrvatska je naslijedila invalidnu proizvodnju namještaja. Iz više razloga. Jedan je što u usporedbi sa strukturom proizvodnjeu zemljama EU-7 malo gospodarstvo i poduzetništvo u preradi drva iproizvodnji namještaja nisu bili dovoljno razvijeni. Malo i srednje gospodarstvo je svugdje inkubator poduzetnika za «veliku» industriju.Za promjenu postojećeg stanja dobar akcelerator razvojnih procesa možebiti inventivno i imitativno presađivanje na naše uvjete prakse organiziranja proizvodnje u klastere.OBLIKOVANJE ORGANIZACIJE PROIZVODNjEU zemljama tržišne ekonomije, prednost imaju adaptivne, prilagodljive ifleskibilne tzv. organske organizacijske strukture. U isto vrijeme u totalitarnom socijalizmu izrazitu prednost su imale tradicionalne, klasične ilimehanicističke, tzv. birokratske organizacijske strukture. U praksi i daljeopstoje jedne i druge. Svaka od njih ima prednosti i nedostatke, zavisnoi od vrste proizvoda.U proizvodnji koja nas zanima (namještaj, drveni podovi, prozori, vrataitd.) u zemljama EU-7 više od 30 godina obilno se primjenjuju raznioblici organskih struktura, kao što su (a) virtualna organizacija, (b) mrežna organizacija, (c) organizacija paukove mreže i druge.Proizvodnju u klasterima osobno sam doživio kao najbližu tzv. «virtualnoj organizaciji» kao obliku interakcije između većeg broja decentraliziranih nezavisnih proizvodnih poduzeća. (U šumi engleskih stručnihtermina koristim hrvatske, suglasno knjizi D.Tipurić: «Konkurentskasposobnost poduzeća») Prema tome, tvrdim da proizvodni klasteri nisu«divizijske organizacijske strukture». Moja je poruka: «skinimo s klasteraokove birokratski organizirane proizvodnje!» KLASTER NIJE KOMPANIJA, NITI KONZORCIJ, A NITI KOMBINAT.Proizvodni klaster u preradi drva i industriji namještaja je skupina većegbroja poduzeća koja samostalno ili grupno zaključuju i izvršavaju ugovorene poslove, a svojstvo im je:ZBORNIK
ZBORNIK4. Drvno-tehnološka konferencija koncentracija na užem zemljopisnom području strukovna proizvodna specijaliziranost, razvijena podjela rada i decentralizacija procesa, pravna i upravljačka nezavisnost svakog ponaosob proizvodnog iuslužnog poduzeća, konkurencija unutar klastera između više poduzeća koja izrađuju istiproizvod.Sustav klastera, kada je tržišno orijentiran trebao bi polučiti ekonomskiizvrsne performanse i konkurentsku sposobnost, kako pojedinog poduzeća, tako i grupe poduzeća koja zajednički izvršavaju određeni ugovoreni posao. Organiziranje proizvodnje u klastere nije «modni trend», većekonomska potreba.PRIMJER IZ PRAKSE (Pratio sam rad klastera od 1975-95, koji je zadanašnju temu ilustrativan)Na obroncima visoravni, tamo gdje se Alpe spuštaju u Padsku ravnicu,uz cestu ne dužu od 30 km koja se može usporediti sa našom Lujzijanom (stara cesta od Delnica do Vrbovskog) veći broj (točan broj je teškoutvrditi) mikro radionica (podrum/garaža), četrdesetak obrtničkih radionica plus ne više od deset «pravih» tvornica specijalizirano je za preradu,posebno tokarenje drva. U tom području imaju sjedište tri renomiranetvornice specijalnih automatskih strojeva za tokarenje drva, više uslužnihpoduzeća čija je djelatnost povezana sa preradom drva, jedan veletrgovacdrvom i veći broj malih pilana i maloprodavača drva s skladištem.Proizvodi: izrađuju tokarene sastavne dijelove namještaja (bez stolica istolova), finalnih proizvoda od drva i drvne galanterije. Rasli su i padali s rastom/padom potražnje njihovih proizvoda jer nude kvalitetanproizvod po konkurentnim cijenama i pridržavaju se ugovorenih rokovaisporuke.Povijest: sve je započelo početkom 19. stoljeća kada je u tim krajevimajoš bilo drva i šume. Za razvoj proizvodnje u «tokarskom» klasteru poslije2. svjetskog rata odlučujući su bili: poduzetnički duh, znanje, vještina i iskustvo lokalnog stanovništva upreradi drva, potražnja domaćih i inozemnih industrijskih poduzeća koja su tržišnilideri u proizvodnji namještaja, kupaonske galanterije, karniša i drugedrvne galanterije. interakcija sa lokalnim tvornicama koje proizvode međunarodno priznat kvalitet inovativnih i produktivnih tokarskih strojeva za drvo, fleksibilnost lokalnih banaka, koje su u razvoju proizvodnje našle ekonomski interes, inicijativa i podrška lokalne vlasti, koja ima političko-socijalni, aliekonomski interes.Pravni oblik: Svaka usko specijalizirana radionica (jedna faza) je nezavisno poduzeće u osobnom/obiteljskom vlasništvu koje na tržište izlazi samostalno, u svoje ime i za svoj račun. Veće radionice i tvornice sud.o.o., odnosno dionička društva. Klaster krajem devedesetih nije imao«krovnu organizaciju» ili zajedničku upravu. Aktivno je lokalno gospodarsko interesno udruženje prerade drva, koje je u sastavu regionalnog idržavnog udruženja. Dvije manje skupine poduzeća utemeljile su dvaizvozna konzorcija čija je funkcija prodaja u izvoz.Tijekom godina, scenario se mijenjao i mijenja se. Poduzeća u klasteruzaključuju razne pravne oblike međusobnih odnosa - ugovora temeljemkojih zajednički konkuriraju sa uspjehom na domaćem i međunarodnomtržištu.2007OPATIJA27
282007OPATIJA4. Drvno-tehnološka konferencijaNabavka: Radionice, čiji je obrok nabavke manji od 5 m3 drva, manjeili više obrađenog, najčešće bukovih četvrtača, kupuju od proizvodnih imaloprodajnih poduzeća koja imaju sjedište na području ovog klastera.Tvornice, čiji je obrok nabavke veći od 20 m3 drva, kupuju gdje im senajviše isplati (kvalitet/ cijena transport). Ima tko se u klasteru specijalizirao za distribuciju piljene građe, preradu i nabavu/uvoz «na veliko»četvrtača raznih dimenzija i kvalitete. Neprerađena bukva se najviše uvoziiz Švicarske i Francuske jer su blizu i transport je jeftiniji.Proizvodnja: Naši inženjeri koji kupuju tokarske strojeve na pr. markeLocatelli i Go & Genini dobro znaju, da izrada sastavnih dijelova odtokarenog drva ima malo faza po vertikali proizvodnog procesa. Mogućaje prozvodnja «na sic»», u podrumu/garaži. Svako poduzeće u klasteruradi ono u čemu je bolje ili jednako drugima jer je usko specijalizirano,optimalno opremljeno strojevima visoke tehnologije za tokarenje drva,ima stručnu radnu snagu itd. Svojstva koja su preduvjet da poduzećebude produktivno i konkurentski sposobno.Potrebno je tri puta podvući, da pet i više radionica u ovom klasterumogu izrađivati isti tokareni sastavni dio. Drugim riječima, konkurencijaunutar klastera je vrlo prisutna, ali je korisna jer, brusi produktivnost ikonkurentsku sposobnost svakog ponaosob nezavisnog poduzeća, «svakefaze proizvodnog procesa». Poduzeća u nekim slučajima surađuju, daklezajednički ugovaraju poslove, a u nekim drugim poslovnim situacijamata ista poduzeća su konkurenti. U podjeli rada i specijalizaciji malih isrednjih proizvodnih/uslužnih poduzeća ima niz prednosti, među kojimasu najvažniji:(1) ograničena je potreba investicijskog kapitala. Za jednu fazu proizvodnog procesa nisu potrebna velika ulaganja u strojeve i radni prostor;(2) ograničena je potreba obrtnog kapitala jer je proizvodni proces vremenski kratak i vrijednosno ograničen u pravilu se proizvodi za poznatogkupca;(3) radne operacije se ponavljaju pa je fond potrebnog znanja i iskustvaradnika ograničen;(4) nabavka sirovine i repromaterijala, kao i prodaja polugotovih proizvoda je pojednostavljena;(5) jednostavno je utvrditi cijenu za svaki proizvod, sastavni dio, za svakufazu izrade,(6) U pravilu «sve je blizu»; dobavljači, kupci, ulužne djelatnosti, infrastruktura klastera i logistika.(7) Poduzetnik uspijeva osobno upravljati i kontrolirati sve proizvodne iposlovne aktivnosti.Primjena načela virtualne organizacijske strukture na proizvodne klastere omogućuje kompatibilno ostvarivanje prednosti ekonomije veličine sjedne strane i s druge strane dobro poznatih prednosti malih proizvodnih organizacija. Dobar dio radionica u klasteru ima svojstva obiteljskivođenog gospodarstva. Proizvodnja u ovom klasteru razvijala se je jednovrijeme zahvaljujući «velikim» industrijskim poduzećima, koja su odlučila primjeniti strategiju (kako se to danas naziva) «outsourcinga» tj.eksternalizacije jednog dijela vlastitog proizvodnog procesa. Primjenomte strategije velika poduzeća decentraliziraju svoju slabo produktivnuprimarnu i međufaznu preradu drva. Nalogodavni, hijerarski odnosi sposlovođama vlastitih proizvodnih linija zamjenjuju se s tržišnim, kupoprodajnim odnosima.Tržište, prodaja, izvoz: Sve je započelo na krilima konjunkture poslije2. svjetskog rata.Od 1975. (1 i 2. naftna krizre) poduzeća iz opisanog «tokarskog» klasteraZBORNIK
ZBORNIK4. Drvno-tehnološka konferencijasve više prodaju svoje tokarene sastavne dijelove (velikim) industrijskimpoduzećima u Italiji i inozemstvu, među kojima stjecajem tržišnih okolnosti ima puno poduzeća koja su odlučila decentralizirati/eksternalizirati dio svoje proizvodnje. (U to vrijeme nisu bili još u svakodnevnojupotrebi termini «lean production», »open system enterpise», «industrialfranchising», «outsourcing», «comakership» i slični.)S vremenom je «tokarski» klaster došao na «dobar glas». Klaster je «markakvalitete» u tokarenju drva. Tko u Europi ima potrebu za drvenim tokarenim sastavnim dijelovima, doći će u Villa d’Alme.Poslovni odnos poduzeća iz klastera s domaćim i inozemnim kupcimapoprima različite oblike; od jednostavnog kupoprodajnog ugovora, prekokooperativnih ugovora i uslužnog tokarenja, do «viših i složenih oblikapartnerstva»; kao što su licence, franšize, leasing stroja, joint venture i sl.Poduzeća specijalizirana za obradu/tokarenje drva ugovaraju poslove skupcima u svoje ime i za svoj račun. Druga je mogućnost, zavisno odobujma i sadržaja posla od slučaja do slučaja ugovorno se povezati sdrugim poduzećima iz klastera u cilju zajedničkog izvršenja prodajnog/izvoznog posla. Sva prava i obveze iz zajedničkog ugovora prestaju saizvršenjem posla.ZAKLJUČAKOpisani primjer iz prakse aktivan je od 1950/60. Kada nitko nije koristiotermin «klaster». Do današnjih dana ovdje se koristi termin «industrijskidistrikt» u smislu «industrijsko naselje», područje gdje se naselio veći brojproizvodnih poduzeća.Tako je to u ovom tokarskom klasteru. U nekom drugom klasteru jedrukčije. Nema šablona!U mojem izlaganju izbjegavao sam namjerno za poduzeća koja proizvodeu klasteru upotrijebiti pojam «članica» (klastera). Želio sam na taj načinnaglasiti da je klaster prilagodljiva, fleksibilna za razne poslovne ideje irješenja otvorena struktura čija su temeljna svojstva uže teritorijalna koncentiranost, strukovna proizvodna specijalizacija, pravna i upravljačkasamostalnost i što je jako važno razvijena je konkurencija unutar klasteraizmeđu više poduzeća koja proizvode isti proizvod. Teži se na sve mogučenačine osloboditi kreativnost pojedinaca, uključujući onih čije su idejesputane u birokratskim strukturama. Velika pomoć dolazi od široke primjene informatičke tehnologije.Moje današnje izlaganje je koncentrat jednog opširnijeg materijala o proizvodnim klasterima.Završit ću konstatacijom da najbolji američki, japanski i europski znanstveni instituti koordinirani od državnih ministarstava rade na istraživanju organizacije industrije i obrta za treći milenij. Pri čemu koristenajbolja (best practices) svjetska iskustva u organizaciji rada i poslovanjapa tako i rad proizvodnih klastera, industrijskih distrikta, industrijskihzona, tehnoloških parkova, poduzetničkih inkubatora i dr. Svaka zemljaima svoje specifičnosti i svoju terminologiju . Istraživački rad i sredstvakoja mnoge zemlje investiraju u budućnost svoje industrije velika su pouka i poruka!2007OPATIJA29
302007OPATIJA4. Drvno-tehnološka konferencijaMilko Krmpotić, dipl. oec.Krmpotić poslovno savjetovanje d.o.o., ZagrebSTRATEŠKO PLANIRANJEZBORNIK
ZBORNIK4. Drvno-tehnološka konferencija2007OPATIJA31
322007OPATIJA4. Drvno-tehnološka konferencijaZBORNIK
ZBORNIK4. Drvno-tehnološka konferencija2007OPATIJA33
342007OPATIJA4. Drvno-tehnološka konferencijaZBORNIK
ZBORNIK4. Drvno-tehnološka konferencija2007OPATIJA35
362007OPATIJA4. Drvno-tehnološka konferencijaZBORNIK
ZBORNIK4. Drvno-tehnološka konferencija2007OPATIJA37
382007OPATIJA4. Drvno-tehnološka konferencijaZBORNIK
ZBORNIK4. Drvno-tehnološka konferencija2007OPATIJA39
402007OPATIJA4. Drvno-tehnološka konferencijaZBORNIKDr.sc.Niko MajdandžićStrojarski fakultet, Slavonski BrodIgor Majdandžić, dipl. ing.Informatički inženjering.-ININ d.o.o., Slavonski BrodISKUSTVA U RAZVOJU I PRIMJENI ERP SUSTAVA UDRVOPRERAĐIVAČKOJ INDUSTRIJIA dustrije [1] ukazuje na potrebu smanjenja gubitakanaliza pokazatelja učinkovitosti drvoprerađivačke in-rada i vremena u pripremi i proizvodnji (malo korištenjeproizvodnih kapaciteta, dugo vrijeme protoka kroz proizvodnju, nisko iskorištenje polaznog materijala, mala dobitpo proizvodu, dugo vrijeme pripreme, pojave odstupanjaod kvalitete) a time i na mogućnost poboljšanja poslovnihrezultata i povećanja konkurentnosti na međunarodnomtržištu. U radu su prikazani rezultati ostvareni u razvoju iprimjeni Integriranog informacijskog sustava ERP (Enterprise Resource Planning) u poduzećima drvoprerađivačkeindustrije i stvaranju pretpostavki za razvoj digitalnogpoduzeća u drvoprerađivačk
znat kvalitet inovativnih i produktivnih tokarskih strojeva za drvo, fleksibilnost lokalnih banaka, koje su u razvoju proizvodnje našle eko-nomski interes, inicijativa i podrška lokalne vlasti, koja ima političko-socijalni, ali ekonomski interes. Pravni oblik: S
2. Hrvatska komora arhitekata i inženjera u graditeljstvu, Razed inženjera elektrotehnike, 3. Ministarstvo z zštitu okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, Pravilnik o elektroenergetskim postrojenjima iznad 1 kV Mr.sc. Davor Petranović Seminar NORMIZACIJA, TEHNIČKI PROPISI I NORME ZA OPREMU I POSTROJENJA U DISTRIBUCIJSKOJ MREŽI
predavanja proizvođača opreme (Vaillant, Grundfos, Weishaupt, Daikin), upoznavanje s novostima u zakonskoj regulativi, obilazak bioplinskog postrojenja Landia -Organizirana stručna posjeta članova PO Osijek Tvornici Vaillant u Skalici u Slovačkoj 16.-18.5.2014.g. zajedno s čla
Naslovnica: Mia Sanader 8. r. . MI SMO PRVI RAZRED MOJA MAMA M kao majka Omiljena bajka, Ja je volim i Anđeo nas prati. M kao milost A kao abeceda M kao molitva A kao adresa mamina. Učenici 1. razreda. 4 ISKRE S TVRĐAVE 5 MOJA HRVATSKA Svaki čovjek ima svoju domovinu. Moja domovina je Hrvatska. Čuo sam iz priča starijih koliko je ona
Mitsubishi Power Sound System 510W/8 zvučnika - - Električno pokretana vrata prtljažnog prostora - - .
Torej preučuje stanja in gibanja agregatnih količin kot so skupni dr proizvod, gospodarska rast, zaposlenost,. Nastanek makroekonomije - Keynes: Splošna teorija zaposlenosti, obresti in denarja ( 1936 ). Po veliki gospodarski krizi ponudi teoretične osnove za državno poseganje, dotlej je veljalo laissez - faire. .
was the most isolated bacteria, followed by Staphylococcus spp. Currently, sodium hypochlorite (NaOCl) is the most commonly used endodontic irrigant. Stu-dies have demonstrated that 40- 60% of the root canals still have detectable levels of cultivable bacteria after chemo-mechanical procedures using NaOCl as the irrigant (16). Polyhexa-
zbornik predavanj xlviii. podiplomskega teČaja kirurgije za zdravnike 16. in 17. november 2018 slovensko zdravniŠko druŠtvo kated
English Language Arts Model Curriculum with Instructional Supports . Code . Standard . Reading Standards for Literature Key Ideas and details . RL.2.1 . Ask and answer such questions as who, what, where, when, why, and how to demonstrate understanding of key details in a text. RL.2.2 : Analyze literary text development. a. Determine the lesson or moral. b. Retell stories, including fables and .
