Dvolist Za Pravednije Obrazovanje Broj 2
Dvolist za pravednije obrazovanje broj 2
MOJAU IONICAš k o l e g i j u m drugo polugodište 2010/11.
Rad I:“Moja u ionica je najljep{a na svijetu. (.) Na bijelom plafonu ima {est lijepih lustera. U mojoju ionici ima pet ormara. U njima stoje na{e lektire. Na ormarima ima jedan prelijep cvijet, zelen.(.) U mojoj u ionici imaju dva bijela ko behar radijatora koji nas griju tokom zime kada je hladno. I to je moja prelijepa u ionica.”Melisa Ismi i}Foto: Enes Kurtovi}Rad II:“(.) Nekada se u njoj se zabavimo i nasmijemo,a nekad neko pusti i koju suzu, obi}no kad dobije lo{u ocjenu. Meni je moja u ionica najdra aprostorija u mome djetinstvu. Kada krenem iz{kole bude mi jako ao zato {to je to najdra a soba moga djetinstva. Ujutro kada ustanem jedva ekam da krenem u {kolu jer imam jako dobredrugove. Mi se u mojoj u ionici uvijek dobro sla emo.”Rad III:“Moja u ionica je jako mala i svijetla. Ona je jako ista, ali ponekad se digne pra{ina od tr anja ponjoj. (.) U mojoj u ionici se odr aje as biblioteke, na nju dolaze mnoga djeca iz raznih odjeljenja. (.) Ja svoju u ionicu jako volim jer je jakomirisna, a osim toga u njoj provodim {est satidnevno sa svojim drugovima, ali i sa nastavnicima koji nas u e raznim stvarima.”Rad IV:“(.) U njoj provodimo {est sati radnim danom.Imamo jedno cvije}e, kojem svakim danom opadaju listovi. Imamo sat koji je neta an. U na{oju ionici se nalazi dvanest prozora koje uvijekotvaramo kada se vra}amo sa asa tijelesnog asa. Imamo etiri zida koje prljamo nogama. Tako er, tu se nalazi {est lustera, koji su jako prljavi.Imamo stolove koji su i{arani.” (.).Rad V:“Moja u ionica je veoma ru na. Zidovi su velikii to mi se ne svi a. Ima petnaest klupa koje suispisane. Imamo dvije spu ve i jako su prljave.Ima tu i pet ru nih ormara. Cvje}e je plasti no.Pod je do pola oblijepljen linoleumom koji je savsiparan. Zid je isprljan nogama u enika. (.) U toju ionici mi je najdra i sat. On mi pokazuje kad}e zvoniti. (.)”
Edukratija[TA NAS IMAMA[ALAPregled organizacija i institucijau oblasti obrazovanja u BiHVije}e ministara:Ministarstvo civilnih poslova:Sektor obrazovanja:Odsjek za koordinaciju obrazovne politikeOdsjek za EU integracije i me unarodnu saradnjuOdsjek za statistiku i informatikuAgencija za pred{kolsko, osnovno i srednjeobrazovanje:Odjeljenje za zajedni ko jezgro nastavnih planova iprograma u pred{kolskom, osnovnom i srednjemobrazovanju (Mostar)Odjeljenje za srednje stru no obrazovanje, obuku,obrazovanje odraslih (Banja Luka)Odjeljenje za standarde znanja – u eni kihpostignu}a i ocjenjivanje rezultata u pred{kolskom,osnovnom i srednjem obrazovanju (Sarajevo)Ministarstvo prosvjete i kulture RSResor: ProsvjetaOdjeljenje za predškolsko i osnovno obrazovanjeOdjeljenje za srednje obrazovanjeOdjeljenje za visoko obrazovanjeOdjeljenje za razvoj i EU integracijeRepubli ki pedago{ki zavod RSZavod za obrazovanje odraslih RSJU Zavod za ud benike i nastavna sredstva,Isto no SarajevoBr ko distrikt BiH / Vlada Distrikta: Odjeljenje zaobrazovanje:Pred{kolsko i osnovno obrazovanjeSrednje obrazovanjeZajedni ki poslovi obrazovanjaLjudski resursi i zapo{ljavanjePedago{ka institucijaš k o l e g i j u m drugo polugodište 2010/11.Ministarstvo obrazovanja i nauke Federacije BiHSektor za pred{kolsko, osnovno i srednje obrazovanjeSektor za visoko obrazovanjeSektor za nauku i tehnologijuSektor za ud beni ku politiku, analitiku iizvje{tavanje u obrazovanju i nauciInspektorat
Kanton br 1. Unsko-sanski kantonMinistarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sportaUSKPedago{ki zavod USK (1 direktor, 4 vi{a stru nasaradnika, 5 stru nih saradnika)Kanton br 2. Posavski kantonMinistarstvo prosvjete, znanosti, kulture i {portaKanton br 3. Tuzlanski kantonMinistarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sportaOdjeljenje za obrazovanje i nauku (pomo}nikministra za obrazovanje, 3 vi{a stru na saradnika,2 inspektora)Pedago{ki zavod TuzlaKanton br 4. Zeni ko-dobojski kantonMinistarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sportaPedago{ki zavod Zenica (1 direktor, 16 stru nihsaradnika, 2 tehni ko osoblje)Kanton br 5. Srednjobosanski kantonMinistarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sportaOdjel za obrazovanje (1 pomo}nik ministra,3 stru na saradnika, 1 tehni ko osoblje)Kanton br 6. Hercegova ko-neretvanski kantonMinistarstvo prosvjete, znanosti, kulture i {portaSektor pred{kolskog, osnovnog i srednjeg obrazovanja (pomo}nik ministra 3 stru na saradnika)Sektor visokog obrazovanja i znanostiSektor za kulturuSektor za {port i informiranjeInspektorat (Glavni prosvjetni inspektor i5 inspektora)Zavod za {kolstvo Mostar (1 ravnatelj,1 pravnik, 7 stru nih saradnika, 1 referent)Pedago{ki zavod Mostar (1 direktor, 2 {efaodjeljenja, 8 stru nih saradnika, 3 tehni ko osoblje)Kanton br. 7. @upanija zapadnohercegova kaMinistarstvo prosvjete, znanosti, kulture i {portaKanton br. 8. Bosansko-podrinjski kanton Gora deMinistarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta(1 ministar, 5 stru nih saradnika, 1 inspektor,3 referenta)Pedago{ki zavod Gora de (1 direktor, 2 stru nasaradnika, 1 referent)Kanton br. 10. @upanija hercegbosanskaMinistarstvo prosvjete, znanosti, kulture i {portaKanton br 9. Kanton SarajevoMinistarstvo obrazovanja i naukeSektor pred{kolskog, osnovnog i srednjegobrazovanjaSektor visokog obrazovanjaSektor za informatizaciju obrazovanja i naukeSektor plana, analize i statistikeProsvjetno-pedago{ki zavod Kantona Sarajevo(3 ureda u Sarajevu – 1 direktor, 3 {efa odjeljenja,27 stru nih saradnika, 2 vanjska saradnika)Podaci prikupljeni sa Interneta.Postoji mogu}nost da neke organizacije nisu "umre ene!”.
Kr mljenje bez ra unaKOMUNIZAMJE MRTAV,@IVIO KOMISIONIZAM!!Marko BanOsvrt na spiskove o spiskavanjubud etaNa stranici Centra za istra iva ko novinarstvo(www.cin.ba) objavljeni su spiskovi stru njakaanga ovanih u komisijama vezanim za obrazovnu oblast. Uz svako ime naveden je iznos naknade honorara za rad stru njaka u komisijamaza period od 2006. do 2008. godine.š k o l e g i j u m drugo polugodište 2010/11.Ono {to se iz perspektive 2011. godine mo e timimenima, svakom ponaosob, postaviti kao pitanje, jeste: za {ta su ta no bili pla}eni? [ta je konkretan rezultat njihovog rada?Naprimjer, {ta je rezultat rada grupe stru njakazvu no nazvane Stalna stru na komisija i potkomisija za izradu Okvirnog nastavnog plana iprograma, standarda i normativa za devetogodi{nju osnovnu {kolu na ije su ra une ispla}ene
sume od 86,770.00 KM (2006. za 49 lanova) i77,400.00 KM (2007. za 53 lana)? Ili, {ta je rezultatrada Stru ne komisije za izradu Okvirnog nastavnog plana i programa, standarda i normativa zadevetogodi{nju osnovnu {kolu, koja je 2008. godine inkasirala 24,900.00 KM (za 24 lana)?Jesu li to ovi devetogodi{nji planovi – nejasni, tromi, nefleksibilni, anahroni, copy-paste prethodnih, osmogodi{njih? Kome su, kada i kako stru -njaci objasnili, naprimjer, za{to jedan te isti odlomak iz jedne te iste knjige mora biti obavezantekst u itankama i za sedmi i za osmi razredosnovne {kole?Kome slu e arhitekte ovakvih planova i programa: pravima i potrebama djece, ili interesimastranaka koje svoje simpatizere apana iraju krozrad nikom i niza{ta odgovornih komisija?
8KOSKA JE BA ENA(POKU[AJ DRUGI)OPREZ PRI LISTANJU!Mo da neko vreba!Mo da je zarazno!Mo da se prepozna{!Mo da se usudi{!Mo da sebi napravi{ problem.OPREZ, KAD TI LIJEPO KA@EM!!!Ako te jo{ zanima, preporu ujem:uzmi ga kad nema nikog (provjeri hodnik da neko ne bahne); itaj u zamra enoj sobi (priklju aj vrata);ne pri aj nikome (a i kome bi);ne razmi{ljaj dok ita{ (mo da uvidi{ da je sve istina i da je mnogo nere enog).Izrazite ideje! Izrecite sud! Iska ite kritiku! Pozovite na raspravu! Po nite polemiku!Reagujte! Borite se za bolje! Pobunite se protiv gluposti i lijenosti! Obrazovanje je dijalog ravnopravnih.Pi{ite na: skolegijum@gmail.comš k o l e g i j u m drugo polugodište 2010/11.
9SADR@AJ1221385893961031126410-35 OBJEKTI PROCESA 37-53 SUBJEKTI PROCESA 55-81 PREDIKATIPROCESA 83-107 ATRIBUTI PROCESA 109-121 APOZICIJE PROCESA 123-129IZVAN PROCESA
10HOMEWORKVila Milorada Dodika u Beogradu1. Pa ljivo pro itajte citat iz itankeza osmi razred devetogodi{njegosnovnog obrazovanja u RepubliciSrpskoj.(“Ko iskreno i strasno ljubi Istinu,Slobodu i Otad binu, slobodan je ineustra{iv kao bog, a prezren i gladan kao pas.”)Citat preuzet iz itanke za osmi razred devetogodi{njegosnovnog obrazovanja u Republici Srpskoj2. Pogledajte pa ljivo sliku vile uBeogradu koju je Milorad Dodik(izvor: cin.ba) platio 850.000 eura.3. Uporedite Ko i}evu sentencu saDodikovom nekretninom i odgovorite na pitanje: Da li je Ko i} glup inaivan patriota ili Dodik ne ljubi istinu, slobodu i otad binu? š k o l e g i j u m drugo polugodište 2010/11.
11OBJEK TIPRO CESA12 SIMBOLI KO REGRUTOVANJE KROZ LITERARNEKONKURSE 13 NISAM SIGURNA DA LI JE PISAC VOLIOBOSNU 14 DRU@IMO SE IZME\U SEBE 16 IZAZAVJESE 18 VESELO JE KOLO NA[E 20 POKA@I [TA(NEKO HO]E DA) ZNA[ 21 POMOZITE “DIZAJNERIMA” 22 SVI SU PROLJEVI JEDNAKI, ALI NEKI SUJEDNAKIJI 24 KADA SE DJECA SHVATE OZBILJNO 25 GIMNAZIJALCI MIJENJAJU ZAKONE 26 [KOLA ZA\AKE IZ CIJELOG SVIJETA 27 RODITELJI SE @ALILI NAU ITELJA 28 BIBLIOTEKA U STRELJANI 29 KNJIGE ZASVE, SVI ZA KNJIGU 30 GASTRO-AKADEMIJA 34 TESTZA DIREKTORE 36 ZNAKOVI PORED PUTA
12Objekti procesaKako se {kolarac prisje}a rataSIMBOLI KOREGRUTOVANJEKROZ LITERARNEKONKURSEJasmina Bajramovi} ije je kora anje stazama slobodehrabrih vitezova na{e domovinenagra eno? [ta je iri sastavljen odprofesora bosanskog jezika iknji evnosti smatrao dostojnimpa nje javnosti?Foto: Enes Kurtovi}Spomenuti konkurs ponudio je mogu}nost pisanja o temi koja je {iroko poznata i pristupa nauzrastu 14-17 godina (nagra eni su radovi trojeu enika osmih razreda osnovnih, kao i prvog,drugog i tre}eg razreda srednjih {kola). Radovi nisu ocjenjivani lai ki, ve} naprotiv, s punom pa njom i spremno{}u irija u sastavu “profesora bosanskog jezika i knji evnosti”, kako stoji u konkursu.njedara i slobode, ispod slobodnog neba ove napa}ene zemlje, prkosna rijeka Bosna, krv na{ih vitezova, ubijanjevlastitog naroda, nedosanjan san najhrabrijih sinova domovine. Idejna podloga je standardna: opravdanostborbe/stradanja/ rtvovanja za domovinu; esto }ese u radovima (iako dosta neubjedljivo) opravdavati dva stava: da li je mogu}e na}i smisao u ogromnoj ljudskoj rtvi i kako bi se sami pona{ali u sli noj situaciji. Jedan rad odlu no rje{ava tu dilemu:“Otrgnuto djetinjstvo, bez majke, bez brata. gledam. Gledam u razlog, u cilj borbe.Gledam pobjedi u o i.I opet bih ostao ovdje, opet bih se borio do posljednjeg daha, jer osje}am slobodu u svakom djeli}usvoga bi}a.” (O i vojnika – prva nagrada, srednja{kola)Biti ili ubiti, pitanje je sad@ivot u pro{losti i gladovanje u stvarnostiSvi nagra eni radovi kao polazi{te imaju konkretnu situaciju (prepri avanje ratnog doga aja odstrane starijeg lana porodice ili imaginarnog likakoji pri a svoj do ivljaj). Kao protagonisti dominiraju tipi ne figure vojnika/borca, ali ujedno ioca/djeda/sina. Mjesto radnje je obi no porodi nidom (djed pri a unucima) ili planinski/{umskiprostor, gdje se borbe de{avaju. “Pri e” tematskiobra uju obi no sljede}e situacije: pra}enje odre enog vojnika kroz ratne situacije, vojne akcije, pogibije i stradanja. Nametnutost teme je vidljiva ustereotipnim sintagmatskim obrascima kojima sepribjegava kao stilskim rje{enjima: blagodati toplihš k o l e g i j u m drugo polugodište 2010/11.Ovakav i sli ni konkursi esta su pojava bh. obrazovnog sistema; nagra eni se radovi ne izdvajajuod niza ostalih na sli nu temu. Strah od zaboravai “opasnosti” ivota li{enog ratne traume jedina jekonstanta ovakvih manifestacija. Nastavno tijelo,opet, svjesno odlu uje da se aktivno uklju i, pa ak i da poti e generaciju koja rat nije do ivjela –da ga se “prisje}a” i to sje}anje uobli i i unov i. Sdruge strane, {esnaest godina poslije, “hrabri vitezovi” {trajkuju jer im “topla njedra domovine” nisu ponudila ni{ta osim praznih rije i, ispranih glava – i literarnih radova koji u estvuju u kolektivnoj obmani.
Objekti procesa13Osnovno{kolske vje bankeNISAM SIGURNADA LI JE PISACVOLIO BOSNUD eneta Imamovi}Svela sam, nekako instinktivno, cijeli ivot tog pisca na elju da vidi Bosnu,posthumno odredila njegov put,pozvala sam sve da sa mnom krenuna taj sveti put, i obe}ala im najve}idar {to postoji – ljubav prema Bosni.U {estom razredu sam napisala pjesmu koju je nastavnica muzi kog predlo ila za {kolsku himnu:Rodio se u tu ini, / daleko od drage Bosne, / u elji datu ljepotu / vidi zemlje ponosite. / I na{a {kola s ponosom sada / ime njegovo slavno nosi. / Krenimo i mi njegovim putem, / putem srca punog ara. / Jer od ljubaviprema Bosni, / znamo, nema ve}eg dara.Ovu pjesmicu sam napisala na asu geografije, s timda me je nastavnica geografije prijavila razrednici,te sam dobila opomenu. Kasnije, kada je, poslije intervencije nastavnice muzi kog, postalo jasno kakose zapravo radilo o vremenu utro{enom na pisanje{kolske himne, moje “nedoli no vladanje” je za aszanemareno. Poslije sam pjesmicu recitovala na priredbi povodom dana {kole, i za lokalnu televiziju(koja je snimala emisije po {kolama). Sje}am se: doksu me snimali u ruci sam dr ala knjigu pisca o komsam pisala, pisca ije je ime na{a {kola nosila, knjigukoju nikada nisam pro itala. Ideju nisam imala o tome da li je njegovo “srce bilo puno ara”, te da li jestvarno toliko volio Bosnu; ustvari, nisam znala dali ju je uop}e volio. Lagala sam. ini mi se, s dopu{tenjem. Nastavnica je bila zadovoljna, direktor, hor,Foto: Enes Kurtovi}urednik emisije na lokalnoj televiziji. Nastavnica samnom; direktor s nastavnicom, roditelji s priredbom, gledaoci s televizijom. Svela sam, nekakoinstinktivno, cijeli ivot tog pisca na elju da vidiBosnu, posthumno odredila njegov put, pozvalasam sve da sa mnom krenu na taj sveti put, i obe}ala im najve}i dar {to postoji – ljubav prema Bosni; ada nisam imala ni par e pojma o tome ko je on bio,{ta je osje}ao, radio, mislio i o emu je pisao. I nikoga apsolutno nije bilo briga. Ni poslije osnovne {kole nikada ni{ta nisam pro itala od tog pisca: uvijeksam imala onaj a ki osje}aj da je to {to je on pisao“ne{to u asno dosadno”, ne{to za starije. Ni sada,dok ovo pi{em, ne znam zasigurno da li je Pisac volio Bosnu: inilo mi se tada kao bogohuljenje zapitati se; nisam nikada ni razmi{ljala ozbiljno o tome, ito zbog utiska: da te {krabotine iz osnovno{kolskihvje banki, ionako, niko ne shva}a ozbiljno.Pjesmicu o Bosni (pa i navedenu) mogla sam napisati za nekoliko minuta. Za jednu drugu samosvojila tre}e mjesto na nekom takmi enju. Dobila sam sedamdeset maraka i knjigu o jednom korpusu Armije BiH, ini mi se, koju je potpisao komandant tog korpusa, a koju (iz jednakih razlogakao i Pisca) nisam pro itala. Prvo mjesto je osvojila u enica iz moje {kole, neko joj je nacrtao neketenkove ili ne{to sli no. Ove druge pjesmice se nesje}am. Ni onda kada sam oti{la da mi uru e nagradu, nisam je znala napamet. Pla{ila sam se da}u je morati recitovati. Sre}om nisam.
14Objekti procesaMe usobna saradwa dviju {kolana entitetskoj graniciDRU@IMO SEIZME\U SEBEJasmina Bajramovi} / Osman Zuki}Kakav je to, zapravo, odnos izme udviju {kola na granici izme u dvaentiteta poku{ali smo doznatiposjetiv{i O[ “Osman NuriHaxi}” na Dobriwi i O[ “PetarPetrovi} Wego{“ u Isto nojIlixi.[kola ima odgovornost da, u vlastitoj i usredini u kojoj djeluje, doprinese stvarawu takve kulture koja po{tuje qudska prava i osnovne slobode svih gra ana (.). ( lan 6, Okvirnizakon o osnovnom i sredwem obrazovawu u BiH)Daleko su jedna od druge, iako ih razdvaja samoniz zgrada. Mnogo zakonskih, administrativnih i psiholo{kih barikada, stereotipa ipredrasuda dijeli dvije {kole sa jedne i drugestrane entitetske granice. U enici jedne ka unisu u kontaktu sa u enicima iz druge, direktor jedne ka e da nema nikakve suradwe izme u dviju {kola, dok direktor druge ka e da se eka prvi korak u me usobnoj suradwi. Kakav jeto, zapravo, odnos izme u dviju {kola na granici izme u dva entiteta, poku{ali smo doznatiposjetiv{i O[ “Osman Nuri Haxi}” na Dobriwi i O[ “Petar Petrovi} Wego{“ u Isto noj Ilixi. Ponovimo, dijeli ih samo niz zgrada i nevidqiva linija razgrani ewa.š k o l e g i j u m drugo polugodište 2010/11.Foto: Osman Zuki}Daleko je moj entitetLocirane svaka na svojoj politi koj poziciji,ne uspijevaju na}i zajedni ki jezik – tako makar tvrde wihova zvani na rukovodstva. Me utim, da slu aj nije bio uvijek takav svjedo i nekada{wa suradwa O[ “Osman Nuri Haxi}” sadrugim {kolama na prostoru Isto nog Sarajeva. Direktor O[ “Osman Nuri Haxi}”, NarcisPolimac, tvrdi da su navedene {kole ostvarivale jako dobru me usobnu komunikaciju u viduposjeta, kao i me usobnih nastupa folklornihsekcija u okviru manifestacija dana {kole.Me utim, dobri “susjedski” odnosi zahladwelisu u posqedwih nekoliko godina kao produktstalnih entitetskih trzavica, dodatno poja anih odlukom da spomenuta {kola pripadne Federaciji BiH u septembru 2001. godine. Tako je,jo{ jednom, politika diktirala odnose u obrazovawu. Razra unavawa se nastavqaju kadaOsnovna {kola “Petar Petrovi} Wego{“ dobije nove prostorije u blizini O[ “Osman Nuri Haxi}” 2009. godine.Polimac daqe tvrdi da odnosi ovih dviju {kola nisu lo{i – oni su nikakvi. Iako je, navodno, postojala odre ena inicijativa ovog direktora ka uspostavi odre ene vrste odnosa,tvrdi da nikada nije dobio povratnu informaciju. Dakle, zvani ne inicijative za promjenuodnosa izme u {kola nema, a sude}i prema izjavama wihovih predstavnika – ne}e ih ni biti
Objekti procesajer za to, naprosto, ne postoji interes. iji interes – roditeqa, direktora samih ili u enika, a mo da i svih skupa – ipak nije re eno.Sa druge strane, direktorica O[ “Petar Petrovi} Wego{“ Milica Kova veli da je va anprvi korak u razvoju saradwe izme u dviju {kola koje djeluju u dva razli ita entiteta.“Neko mora u initi prvi korak. Sara ujem sadirektorom susjedne {kole ukoliko do e dome usobnih blagih sukoba izme u u enika. Adaqa saradwa – izleti, ekskurzije, priredbe, toje te{ko organizovati, jer za sve treba i saglasnost roditeqa”, rekla je direktorica Kova ,koja se po alila na iwenicu da se nikada neorganizuju sastanci direktora na nivou dr ave, nego jedino na entitetskim nivoima. Pri aju}i o odnosu ovih dviju {kola, Milica Kova spomiwe “na{e” i “va{e” {kole, time potcrtavaju}i koliko je, ustvari, dominantna entitetska polarizacija i razdvajawe po nacionalnojpripadnosti.Deus ex machina – ali za {koleKo je taj “neko ko mora u initi prvi korak”jo{ uvijek nije definirano, a nisu velike {anse da }e se u dogledno vrijeme i pojaviti. Rukovodstva {kola su samo paradigmatski primjeriapsolutne otu enosti institucija koje bi trebale zastupati jednakopravnost svih i raditina “sklapawu” prijateqstva izme u djece –“svojih” i “tu ih” u enika. Boravak na “granici” jeste boravak “svojih na svome”, a granica je15Foto: Osman Zuki}fiktivna onoliko koliko je fiktivna nemogu}nost me usobnog kontakta.U enici ovih {kola su ivi primjer implementacije politi kih stremqewa wihovih “entiteta”. Na pitawe da li se dru e s u enicimasusjedne {kole, odgovor je uglavnom bio negativan, uz konstataciju da “tamo ne odlaze”. “Tamo” vjerovatno i daqe ne}e i}i, sve dok se vru}i krompir odgovornosti prebacuje od {kole,preko “saglasnosti roditeqa” do politi kihpartija i nazad, a dru it }e se izme u sebe – jerje tako “najboqe za sve”. CITAT Radni ki sin podvrgnut takvom (povezanom prirodno-humanisti kom) obrazovanju ne mo e misliti druga ije, negoonako kako zahteva {kola. Dva puta dva je etiri. U pomo}{koli dolaze {tampa i knji evnost; ona je ilustracija toga {tomladi u e u {koli, sli no kao {to su ivoti svetaca i mu enikaslu ili za ilustraciju teologije.( eslav Milo{)
16Objekti procesaThe Show Must Go On!IZA ZAVJESEEnes Kurtovi}Na {kolskoj priredbi, pod svjetlimapozornice, {kola nastoji prikazati svojenajljep{e lice. Nastoji ubijediti roditeljei sve prisutne da djecu-u enike vodipravim putem do znanja. Ima li tremepred nas
Ministarstvo prosvjete, znanosti, kulture i {porta Kanton br. 10. @upanija hercegbosanska Ministarstvo prosvjete, znanosti, kulture i {porta Kanton br 1. Unsko-sanski kanton Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta USK Pedago{ki zavod USK(1 direktor, 4 vi{a stru na saradnika, 5 stru nih saradnika) Kanton br 2. Posavski kanton
– Brojevna crta Udžbenik str.115. Ploča: BROJEVNA CRTA Redni broj sata: 3. Nastavni predmet: Glazbena kultura UPUTE ZA UČENIKE: Proljeće - ponavljamo Redni broj sata: 4. Nastavni predmet: UPUTE ZA UČENIKE:
UPUTE ZA UČENIKE: ,,Brojevna crta'' – ponavljanje - Putem e- mail pošte bit će vam dostavljen radni listić. Redni broj sata: 4 Nastavni predmet: UPUTE ZA UČENIKE: Odjel: 2.A-Mostar Redni broj sata: 1. Nastavni predmet: Engleski jezik UPUTE ZA UČENIKE: CHECKPOINT 5 A: Otvorite 74. stranicu u udžbeniku i uradite Checkpoint 5 – zadatke .
brojevna crta i uspore–ivanje brojeva do 100 11 zbrajanje i oduzimanje brojeva do 100 i svojstva zbrajanja 14 1. brojevi do 1000 20 tisu ica, »etveroznamenkasti broj 21 pisanje i »itanje brojeva do 1000 22 2. slovo kao znak za broj 25 3. uspore–ivanje brojeva do 1000 28 prikazivanje brpjeva do 1000 na brojevnoj crti 28 4.
ime i prezime: nadnevak: broj bodova: ocjena: 1. ispit znanja. inicijalni ispit. a. grupa. 1. opuni tablicu.p broj brojevna rijeČ
2. 3. 4. Redni broj Područje i društvena geografija (VI razred) Geografija Evrope (VII razred) Geografija vanevropskih kontinenata (VIII razred) Geografija Bosne i Hercegovine (IX razred) Zastupljenost 30 % 20 % 20 % 30 % Broj zadataka 3 2 2 3 Tipovi zadataka Ispit sadrži različite tipove zadataka zatvorenog i otvorenog tipa. ZADACI .
Naziv predmeta Humana geografija Nosilac predmeta Dr. Rahman Nurković, redovni profesor Provjera znanja - kriterij Ocjenjivanje (1) Kriterij (2) Maksimalni broj bodova Bodovi za prolaz Osvojeni broj bodova Ocjena (BiH) ECTS ocjena Urednost pohađanja nastave 5 3 55 5 F, FX Aktivnost na nastavi 10 6 55–64 6 E Testovi tokom kursa 25 13 65 .
granice utvrdene GUP-om Subotica– Palic do 2000 sagledaju i kroz privremena pravila gradenja, . tacaka sadrže dovoljan broj elemenata za utvrdivanje nulte kote objekta, odnosno postavljanja ulaza u objeka
Second Grade ELA Curriculum Unit 1 . Orange Board of Education 3 Purpose of This Unit: The purpose of this document is to provide teachers with a set of lessons that are standards-based and aligned with the Common Core State Standards (CCSS). The standards establish guidelines for English language arts (ELA) as well as for literacy in social studies, and science. Because students must learn to .
