Informatika Za Gimnazije - E-u
Gvozdanović, Ikica, Kos, Milijaš, Milijaš, Srnec, Sekulić-Štivčević, ZvonarekInformatika za gimnazijeUdžbenik s DVD-om za 1. i 2. razred te za izbornu nastavuinformatike općih, jezičnih i klasičnih gimnazijaVaraždin, 2009.
Naslov udžbenika:Podnaslov udžbenika:Informatika za gimnazijeudžbenik s DVD-om za 1. i 2. razred te za izbornu nastavu informatikeopćih, jezičnih i klasičnih gimnazijaAutori:Toma Gvozdanović, dipl. ing.Zoran Ikica, dipl. ing.Igor Kos, dipl. inf.Ljiljana Milijaš, inf.Nenad Milijaš, dipl. inf.Tamara Srnec, dipl. ing.Gordana Sekulić-Štivčević, dipl. ing. el.Ljiljana Zvonarek, dipl. inf.Naklada:suizdavaštvo (Elektrostrojarska škola, Hallerova Aleja 5, 42000 Varaždin iPRO-MIL d.o.o. za nakladu, informatiku i edukaciju, R. Boškovića 20,42000 Varaždin, tel: 042 / 203 981, 233 971, fax: 042 / 203 991)Glavni urednik:Likovno-grafički urednici:Recenzenti:Nenad MilijašRadek Perši i Josip Zdelarprof. dr. sc. Ratimir Kvaternik i prof. dr. sc. Vjeran StrahonjaLektura:Ružica GregurićKorektura:PRO-MIL d.o.o.Naslovnica:Nenad MilijašPriprema za tisak:PRO-MIL d.o.o.ISBN:978-953-7156-27-5Udžbenik je odobrilo MZOŠ rješenjemKLASA: UP/i-602-09/08-03/00231Zagreb, travanj 2009.CIP zapis dostupan u računalnom katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu podbrojem 708060.Sva prava pridržana. Nije dozvoljeno kopirati ili reproducirati ni jedan dio knjige u bilo kojem obliku bez prethodne pismene dozvolenakladnika.Sve o čemu smo pisali u ovoj knjizi, uspješno je primijenjeno na računalima, stoga ne snosimo nikakvu odgovornost za eventualnu štetu kojabi se mogla povezati s uputama iz knjige.Pojmovi za koje se zna da su zaštitni znakovi napisani su početnim velikim slovom. Nakladnik ne može provjeriti točnost niti želi utjecati navjerodo stojnost zaštitnih znakova.
UvodPisanje udžbenika iz područja informacijskih znanosti, a pogotovo o informatičkojtehnologiji, predstavlja pravi izazov jer to je područje koje se najbrže razvija iuvjetuje promjene u svim sferama ljudskog života. Stoga je lakše za objašnjavanjejer se s informatičkom tehnologijom susrećemo na svakom koraku, a bez nje postaoje nezamisliv i svakodnevni život: igranje, hobiji, poslovanje, putovanje pa sve dokuhanja, pranja rublja i posuđa, gledanja televizijskog programa i sl.S druge strane, pisati o informatičkoj tehnologiji znači preuzeti određenuodgovornost te upoznati i upozoriti čitatelje na pogrješke, zablude i opasnosti kojese javljaju zbog nedovoljne informiranosti o svim aspektima korištenja informatičketehnologije, kao i o odgovornosti svakog pojedinca koji se koristi tom tehnologijom.Stoga već u uvodu molimo, apeliramo i savjetujemo: Čuvajte svoje (i druge vama dostupne) osobne podatke i ne činite ihdostupnima drugima. Ne stavljajte svoje (ni tuđe) fotografije, filmove i slične materijale na internet jermogu biti zlouporabljeni. Ne kršite tuđa autorska prava. Autorska prava zaštićena su zakonom pa to trebaimati na umu svaki put kad se kopira CD i DVD ili poželi instalirati nelicenciraniprogram (softver), odnosno snimati glazba i filmovi s interneta. Virtualni svijet ne smije imati prednost pred stvarnim životom. Izađite i prošećite.Boravite u prirodi što više možete, družite se. Ako ste pred računalom, raditečešće pauze i ne zaboravite treptati dok gledate u monitor.Popričajte o tome sa svojom nastavnicom ili nastavnikominformatike.Od informatičke tehnologije iskoristite ono najbolje štonudi, a to je dostupnost informacija, razmjena podataka,mogućnost učenja i poslovanja na daljinu. S informatičkomtehnologijom sve vam je dostupno.Uključite računalo i počnite raditi po ovom udžbeniku u kojemćete, kao i na priloženom DVD-u, naći puno korisnih informacija ispoznaja. Naučit ćete raditi s Windowsima (Vista i XP), ali i s Linuxom, skomercijalnim programima, ali i s opensource odnosno programima sotvorenim kodom. I ne zaboravite na prve rečenice ovog uvoda: ono štonaučite iz ovog udžbenika trebat će vam čitav život.Želimo vam puno uspjeha.Urednik
IV
KazaloPovijesni razvoj računalaUvod1-2Kako je počelo1-2Mehanički strojevi1-3Elektromehanički strojevi1-5Elektronička računala1-6Osnovne karakteristike1-7Osobna računala1-9Pitanja1-12Abeceda računalaBrojevni sustavi2-2Binarni račun2-8Bit, bajt2-10Prikaz brojeva i znakova u računalu2-11Brojevi u računalu2-11Slova i ostali znakovi u računalu2-14Matematička logika (Booleova algebra)2-16Osnovne logičke operacije2-17Negacija (logičko NE)2-17Konjunkcija (logičko I) - logičko množenje2-17Disjunkcija (logičko ILI) - logičko zbrajanje2-17Logički sklopovi2-21Osnovni logički sklopovi2-21NE sklop (inverter)2-21I sklop (and)2-21ILI sklop (or)2-21Složeni logički sklopovi2-22Pitanja i zadatci2-23
SklopovljeVIUvod3-2Sklopovlje u računalnom sustavu3-2Ulazni uređaji3-4Tipkovnica (Keyboard)3-4Miš (Mouse)3-8Skener (Scanner)3-9Izlazni uređaji3-12Monitor (display)3-12Grafička kartica (graphic card)3-14Pisači (Printers)3-15Matrični pisači (dot matrix printers)3-15Tintni pisači (ink-jet printers)3-16Laserski pisači3-17Crtač (Plotter)3-183D pisači (3D printers)3-18Zvučnici i zvučna kartica3-19Matična ploča (motherboard)3-20Procesori (microprocesor)3-21Memorije (memory)3-24Vrste memorija3-25ROM memorija (Read Only Memory)3-26Radna memorija RAM (Random Access Memory)3-26Tvrdi disk (Hard disk)3-27Magnetska traka3-29CD disk (Compact Disc – CD)3-29DVD ROM (Digital Versatile Disc ili Digtal Video Disc)3-30Poluvodičke flash memorije (solid-state)3-31Pitanja i zadatci3-32
Operacijski sustavi (OS)Uvod4-2Vrste i primjena operacijskih sustava4-3Bios4-4Datoteka, mapa, datotečni sustav4-5Uključivanje i isključivanje računala4-9Radna površina, osnovni pojmovi o radnoj površini4-11Izrada datoteka, mapa, izgled prozora4-15Kopiranje, premještanje, brisanje i trajno brisanje datoteka4-18Traženje datoteka na računalu4-21Mrežno dijeljenje mapa i diskova4-22Pomoćni programi operacijskih sustava4-23Dodavanje pisača4-24Podešavanje modema4-25Pomoć i podrška4-27Pitanja i zadatci4-28Mrežne komunikacije (internet, e–mail)Uvod5-2Mreže5-2Protokoli5-4Tehnologija mreže5-5Dijeljenje resursa na računalima na lan mreži5-6Pristupanje drugim mrežama5-8Internet5-10Pojam interneta, usluge – servisi5-10Osnovni pojmovi koji se koriste u radu s internetom5-10Usluge, servisi na internetu5-11WWW – servis za pregledavanje sadržaja na internetu5-12Informacije na webu, pregledavanje i pretraživanje internetskih stranica5-14Pretraživači i pretraživanje5-21VII
Elektronička pošta, podešavanje i uporaba5-23Podešavanje e-mail klijenta5-25Preuzimanje, slanje i prosljeđivanje pošte5-28Primanje pošte5-29Slanje pošte5-30Odgovaranje na poštu i njezino prosljeđivanje5-32Rad s porukama u Webmailu5-34Popularne mogućnosti interneta5-35Diskusijske grupe5-35Internet telefonija5-35Blogovi5-36Chat – IRC servis5-36Opasnosti od napada na računalo s mreže i zaštita računala5-37Pitanja i zadatci5-41Obrada tekstaVIIIUvod6-2Prije početka6-2Osnovno o wordu6-3Unos i brisanje teksta6-4Spremanje dokumenata6-6Otvaranje i zatvaranje dokumenata6-7Označavanje u dokumentu6-8Premještanje i kopiranje teksta6-8Pronalaženje i zamjena teksta6-9Oblikovanje dokumenta6-10Oblikovanje teksta6-10Oblikovanje odlomka6-11Poravnanje6-12Uvlake odlomka6-12Razmak između redova i između odlomaka6-12Tabulatori6-13
Obrubi i sjenčanja6-15Stvaranje popisa6-16Oblikovanje stranice6-17Promjena margina, orijentacije i veličine stranice6-17Pisanje teksta u stupcima6-18Umetanje prijeloma stranice6-19Pozadina stranice6-19Zaglavlje i podnožje u dokumentu6-20Brojevi stranica6-21Umetanje simbola i jednadžbi6-21Tekstni okviri, ukrasni tekst i inicijali6-22Ilustracije u Wordu6-25Tablice6-27Unos i oblikovanje podataka i tablice6-27Pregled i ispis dokumenta6-31Pitanja i zadatci6-32Proračunske tabliceUvod7-2Osnovno o Excelu7-3Kretanje radnim listom7-6Unos podataka7-7Unos podataka iz susjednih ćelija7-8Unos niza podataka korištenjem automatske ispune7-8Promjena podataka i brisanje sadržaja ćelija7-9Spremanje i otvaranje radnih knjiga7-10Spremanje radne knjige7-10Otvaranje radnih knjiga7-10Rad sa ćelijama (stupcima i redcima)7-11Označavanje ćelija, stupaca i redaka7-11Umetanje i brisanje redaka i stupaca7-12Promjena visine redaka i širine stupaca7-13IX
Premještanje i kopiranje sadržaja ćelije7-14Premještanje i kopiranje sadržaja pomoću miša7-15Rad s radnim listovima7-16Dodavanje radnih listova7-17Brisanje radnih listova7-18Promjena imena radnom listu7-18Promjena boje kartice radnog lista7-18Premještanje i kopiranje radnih listova7-19Oblikovanje ćelija i radnih tablica7-21Oblikovanje ćelija7-21Kopiranje oblikovanja7-24Uklanjanje oblikovanja7-24Stil ćelije7-25Oblikovanje tablica7-25Uklanjanje stila tablice7-26Izgled stranice i ispis radne knjige7-27Izgled stranice7-27Pregled prije ispisa7-28Ispis radnog lista7-29Izračuni u Excelu7-30Zbrajanje7-31Funkcija product – množenje brojeva7-33Računanje prosjeka7-33Najveća i najmanja vrijednost7-34Zaokruživanje brojeva (Round)7-34Funkcija IF7-35Reference (veze) na druge radne listove7-35Apsolutna i relativna adresa7-37Liste u Excelu7-38Sortiranje podataka7-38Filtriranje podataka7-40Zamrzavanje naslova stupaca i redaka7-42Podjela okna7-42Grafikoni7-43
Izrada i dijelovi grafikona7-43Oblikovanje grafikona7-44Pitanja i zadatci7-46Baze podatakaUvod8-2Relacijske baze podataka8-3Tablica8-4Primarni ključ8-4Normalizacija8-6Povezivanje tablica8-8Odnosi između tablica - tipovi relacija8-9SQL8-11Izrada baze8-12Izrada tablice8-14Kartica Općenito (General)8-17Kartica Pretraživanje (Lookup)8-17Definiranje odnosa (veza)8-21Referencijalni integritet8-22Podtablice8-23Pretraživanje, sortiranje i filtriranje podataka u tablici8-24Upiti8-26Jednostavni upit izdvajanja iz jedne tablice8-26Jednostavni upit izdvajanja iz više tablica8-28Sortiranje, pretraživanje i filtriranje podataka u upitima8-29Obrasci (forme)8-30Stvaranje obrasca korištenjem alata Obrazac8-30Stvaranje obrasca korištenjem alata podijeli obrazac8-32Stvaranje obrasca korištenjem čarobnjaka za obrasce8-33Uređivanje obrasca8-35Sortiranje, pretraživanje i filtriranje podataka8-36Ispis podataka8-36Izvještaji8-37XI
Uređivanje izvještaja8-41Izvoz podataka8-42Ispis iz Accessa8-43Pitanja i zadatci8-44Slike i multimedijaXIIUvod9-2Uređaji9-3Programi9-3Obrada zvuka9-5Obrada video zapisa9-7Rasterska grafika - GIMP9-9Instaliranje programa9-9Izgled prozora i dijaloških okvira9-10Prozor alata – The main Toolbox9-11Radni prozor9-12Dijaloški okvir slojeva, kanala i putanja9-13Osnovno namještanje GIMP-a9-14Rad sa slikom9-15Kreiranje nove slike9-15Otvaranje slike9-15Spremanje slike9-16Efekti na tekstu9-17Filtri9-17Vektorska grafika - CorelDRAW9-18Vektorski i rasterski crteži9-18Označavanje objekata9-20Kako se crta u Corelu?9-22Tekst9-24Krivulje9-25Bojanje9-26Rad s bitmapama9-28Pitanja i zadatci9-30
PrezentacijeUvod10-2Pokretanje PowerPointa10-3Izrada nove prezentacije10-4Unos teksta u okvire10-4Dodavanje novog slajda10-4Grafičke oznake i numeriranje10-5Promjena grafičke oznake10-6Uvlake10-7Umetanje grafike, crteža, slika, zvuka i teksta10-8Umetanje isječaka10-8Umetanje slike10-9Umetanje videa10-10Umetanje zvuka10-11Glazba sa CD-a10-12Umetanje tablice10-12Umetanje grafikona10-13Crtanje po slajdu10-14Ukrasne riječi – WordArt10-15Prikazi programa PowerPoint10-16Rad sa slajdovima10-17Premještanje po slajdovima10-17Označavanje slajdova10-18Premještanje slajdova10-18Kopiranje slajdova10-19Brisanje slajdova10-19Dizajn slajda – pozadina i tema slajda10-20Stil pozadine10-20Primjena teme slajda10-21Animacije10-22Animiranje objekata10-22Prijelaz slajdova10-23Izvođenje prezentacije (dijaprojekcija)10-24XIII
Postavljanje projekcije10-24Ispis prezentacije10-25Pitanja i zadatci10-26Izrada web stranicaXIVUvod - planiranje web sjedišta11-2Kakav će biti raspored elemenata na stranici?11-2FrontPage 200311-3Pokretanje programa11-3Prikazi11-4Pogledi11-5Zatvaranje web sjedišta11-5Izrada web sjedišta11-6Naša slova11-7Dodavanje novih stranica11-8Spremanje stranica11-8Brisanje stranice11-9Rad s tekstom11-10Unos teksta11-10Oblikovanje teksta11-10Umetanje horizontalne linije11-11Izrada popisa11-11Grafičke oznake (Bullets)11-11Brojčane liste11-12Oblikovanje odlomka i stranice11-13Poravnanje teksta11-13Boja podloge11-13Slika u pozadini11-14Pregledavanje stranice11-15Veze11-16Stvaranje hiperlinka od teksta11-16Kreiranje linka automatski11-17Poništavanje linka11-17
Bookmark (oznaka na stranici)11-17Linkovi prema Bookmarku11-18Linkovi na e-mail11-18Promjena izgleda linkova11-19Tablice11-20Umetanje tablica11-20Umetanje i brisanje redaka i stupaca11-21Spajanje i dijeljenje ćelija tablice11-21Promjena širine stupca i visine retka11-22Promjena boje pozadine u tablici i ćeliji11-23Umetanje slike u pozadinu tablici ili ćeliji11-23Oblikovanje tablice11-24Slike11-25Formati i veličina slika11-25Umetanje slika (fotografija) na web stranicu11-25Spremanje slika11-26Oblikovanje slika11-26Svojstva slike11-27Tekst koji opisuje sliku (alternativni tekst)11-28Alati za oblikovanje slike11-28Objavljivanje web sjedišta11-30Provjere, provjere, provjere11-30Objavljivanje sjedišta11-31Pitanja i zadatci11-32ProgramiranjeUvod12-2Programski jezici12-3I. generacija: strojni jezici12-3II. generacija: simbolički jezici, asembler12-4III. generacija: viši programski jezici12-4IV. generacija: jezici prilagođeni krajnjim korisnicima12-5XV
Programski jezici neovisni o sklopovlju i operacijskom sustavu12-6Algoritam12-7Dijagram tijeka12-10Pseudokôd12-13Osnovni algoritamski postupci12-14Vrste instrukcija12-16Operatori i izrazi12-18Primjeri algoritama u pseudokôdu12-23Računalni program12-26Pitanja i zadatci12-28PojmovnikPopis literatureXVI
Povijesni razvoj računala abacuslogaritamskoračunalo mehaničkielektromehaničkistrojevi alni iračunalaanalitički stroj elektronske cijevi čipmikroprocesoriosobna računala
UvodČovjek je oduvijek nastojao olakšati svakodnevne radnje različitim pomoćnimsredstvima. Tražio je pomoć za brojanje i računanje. Naravno, na početku se koristiosamo svojim prstima i kroz stoljeća od prstiju došao do računala.Kako je počelo3000 godina pr. n. ereNajstarije pomagalo za računanje bio je abakili abakus (lat. abacus). Pojavilo se u Kini oko3000 g. pr. n. e. , a koristili su ga i stari Grci iRimljani. Prva su se sastojala od ploče s osamžljebova duž kojih su se pomicali kamenčići, akasnije su se koristile kuglice na šipkama.Slika 1-1. Abacus sa žljebovimaU Europi se koristio do 17. stoljeća i početkakorištenja arapskih brojeva i računanja na papiru. I danas je zbog jednostavnosti korištenja uuporabi u nekim zemljama Dalekog istoka.Slika 1-2. Abacus17. stoljećePočetkom 17. stoljeća škotski matematičarJOHN NAPIER (1550.– 1617.) sudjelovao jeu istraživanju koje je iziskivalo puno vremena i napora budući da se računalo s velikimbrojevima. Traži način bržeg i jednostavnijegračuna. Njegova istraživanja dovela su doonoga što danas zovemo logaritmi. Logaritmi su pojednostavnili operacije množenja idijeljenja pri čemu se račun svodi na zbrajanje, odnosno oduzimanje.Slika 1-3. John Napier1-2
POVIJESTSklopovljeAbecedaTo je vrijeme kada nastaju logaritamske tablice, a kao pomoć pri računanjupojavljuje se logaritamsko ili pomično računalo, kod nas popularnozvano šiber. Kao pomoć pri računu ipreteča kalkulatora koristi se do 80-ihgodina prošlog stoljeća.Slika 1-4. Model šiberaOSMehanički strojeviTabliceTekst1642. francuski filozof i matematičar BLAISE PASCAL(1623.-1662.) izradio je mehanički stroj koji je mogaorelativno brzo zbrajati i oduzimati velike brojeve. Strojje trebao pomoći njegovu ocu koji je radio kaoporeznik. Mana mu je bila nedovoljna preciznost budući da tadašnja tehnologija nije omogućavala preciznu ipouzdanu izradu njegovih mehaničkih dijelova. Stroj jedobio naziv Pascalina.Baze1672. njemački filozof i matematičar GOTTFRIEDWILHELM LEIBNIZ (1646. – 1716.) izradio je stroj sličan Pascalini koji je mogao zbrajati, oduzimati, množitii dijeliti, ali ni taj stroj nije bio pouzdan ni upotrebljivu praksi. Leibniz je bio među prvim matematičarimakoji su proučavali binarni brojevni sustav, a koji i danasprimjenjujemo u radu računala.Slika 1-6. PascalinaSlika 1-7. Leibnizov kalkulatorSlika 1-8. Gottfried Wilhelm Leibniz1-3Programiranje Izrada weba Prezentacije MultimedijaSlika 1-5. Blaise PascalInternet1623. njemački matematičar i astronom WILHELMSCHICKARD (1592.–1635.) izradio je prvi mehaničkikalkulator koji je zbrajao, oduzimao, množio i dijelio.Njegov kalkulator ostaje nepoznat još slijedećih 300 godina do rekonstrukcije 60.tih godina 20 stoljeća.
19. stoljeće1801.- JOSEPH MARIE JACQUARD (1752. - 1834.) izumio je tkalački stroj kod kojegsu uzorci tkanja bili predstavljeni nizom bušenih kartica. Raspored rupica na bušenimkarticama predstavljao je program kojim se određivalo djelovanje tkalačkog stroja.1822. engleski izumitelj CHARLES BABBAGE(1792. – 1871.) izrađuje nacrt stroja namijenjenogračunanju logaritama u logaritamskim tablicamapri čemu su izlaz predstavljale metalne pločice, arezultati su se mogli tiskati na papir. C. Babbage tajje stroj nazvao diferencijalni stroj (engl. differenceengine). To je bio vrlo složen i skup projekt, ali strojnikad nije bio dovršen. Ograničenje je opet bila tehnologija koja nije mogla slijediti Babbageove zamisliali i financije, budući da je vlada nakon 15 godinaprestala financijski pomagati njegov projekt.1833. Babbage je dobio ideju za izradu stroja kojimje želio ukloniti nedostatke dotadašnjih mehaničkih kalkulatora. Tako nastaje analitički stroj (engl.analytical engine) za računanje koji je trebao rješavati različite zadatke. Po svojoj građi, stroj je imaosve elemente suvremenih računala: ulazni uređaj,memoriju, centralnu jedinicu, program na bušenimkarticama i izlazni uređaj. U realizaciji ovog projekta Babbagea su pratile tehničke i druge poteškoćetako da nije uspio potpuno realizirati zamisao oprogramibilnom računalu. Unatoč tome njegovaideja predstavlja model računala kakvo upotrebljavamo i danas te analitički stroj smatramo mehaničkom pretečom današnjih računala.Slika 1-9. Charles BabbageSlika 1-10. Diferencijalni strojSa Charlesom Babbageom surađivala jei prva žena i vizionarka u svijetu računala - ADA BYRON KING, grofica Lovelace(1815.-1852.). Opsežnim je bilješkamaopisala mogućnosti analitičkog stroja kojise kasnije počeo koristiti u praktične i znanstvene svrhe. Ada je bila matematičarka teje predložila Babbageu način na koji strojmože izračunavati Bernulijeve brojeve. Ovajplan danas se smatra prvim “kompjutorskimprogramom”, a u njenu je čast njenim imenom nazvan jedan od viših programskih jezika - ADA.Slika 1-11. Ada Byron King1-4
POVIJESTAbecedaElektromehanički strojevi19. stoljećeSklopovlje1890. HERMAN HOLLERITH (1860. – 1929.) izumio je stroj za svrstavanje bušenih kartica s podatcima iz popisa stanovništva. Nazvan je sortirnim strojem (engl.tabulating machine). Dotadašnja obrada podataka popisa trajala je nekoliko godina,a Holerithovim izumom vrijeme obrade bilo je smanjeno na nekoliko tjedana. Ovajizum konačno je imao i praktičnu korist pa je počela i komercijalna proizvodnja. Sovim izumom javlja se pojam masovne obrade podataka. Zbog komercijalnog uspjeha ovih strojeva osnovano je nekoliko tvrtki.TekstInternetOS1896. Hollerith osniva tvrtku Tabulating Machine Company (TMC)TabliceSlika 1-13. Prvi logo tvrtke IBM20. stoljećeBaze1924. tvrtka TMC udružuje se s još nekoliko srodnih kompanija te nastaje tvrtka IBM(International Business Machine) koja i danas predstavlja jednog od najznačajnijihproizvođača računala na svijetu.Tadašnja tehnologija nije bila dorasla zamislima dotadašnjih izumitelja, međutimrazvojem elektronike stvari se bitno mijenjaju.Na pojavu prvog „pravog“ elektroničkog računala znatno je utjecao II. svjetski rat. Priizradi oruđa za ratne potrebe trebalo je izvršiti velike količine računskih operacija.Tadašnji kalkulatori i ljudi to nisu mogli pratiti. Zbog toga su na različitim mjestima,ali u isto vrijeme trojica znanstvenik
Naslov udžbenika: Informatika za gimnazije Podnaslov udžbenika: udžbenik s DVD-om za 1. i 2. razred te za izbornu nastavu informatike općih, jezičnih i klasičnih gimnazija Autori: Toma Gvozdanović, dipl. ing. Zoran Ikica, dipl. ing. Igor Kos, dipl. inf.
DISKRIPSI MATA KULIAH S1 TEKNIK INFORMATIKA KODE MK 3 SKS Algoritma Pemrograman . Buku Ajar komputer Aplikasi, Fakultas Teknik, Jurusan Teknik Informatika, Universitas 17 Agustus 1945 . c. Suryadi H.S,.Pengantar Aljabar Linier dan Geometri Analitik, Penerbit Gunadarma 1991 KODE MK 3 SKS Pemrograman Lanjut
Pemerintahan bidang komunikasi dan informatika dengan berkonsultasi kepada menteri dalam negeri dan Kementerian Komunikasi dan Informatika. (2) Gubernur selaku wakil pemerintah pusat mengoordinasikan penyusunan rencana pemetaan Urusan Pemerintahan bidang komunikasi dan informati
Penyusunan ini diberi judul ”SISTEM MANAJEMEN BIMBINGAN KONSELING BERBASIS SMS GATEWAY SMK NEGERI 1 SAPTOSARI”, skripsi ini merupakan salah satu syarat akademik guna menyelesaikan studi jenjang Strata-1 jurusan Teknik Informatika, Sekolah Tinggi Manajemen Informatika dan Ilmu Komputer EL RAHMA Yogyakarta.
NOMOR 14 TAHUN 2016 TENTANG PEDOMAN NOMENKLATUR PERANGKAT DAERAH . Peraturan Pemerintah Nomor 61 Tahun 2010 tentang . BERITA NEGARA REPUBLIK INDONESIA TAHUN 2016 NOMOR 1308 Salinan sesuai dengan aslinya Kementerian Komunikasi dan Informatika Kepala Biro Hukum,
Aplikasi Aljabar Vektor Dalam Mesin Pencari Menggunakan Gambar dengan Vektor Warna Muhammad Az-zahid Adhitya Silparensi/13514095 Program Studi Informatika Sekolah Teknik Elektro dan Informatika Institut Teknologi Bandung, Jl. Ganesha 10 Bandung 40132, Indonesia 13514095@std.stei.itb.ac.id Abstrak—Pada Saat ini mesin pencari atau search engine
4 Pengolahan dan analisis 1-5 April 2013 5 Penyusunan Laporan 8-12 April 2013 II. ANALISIS Pelaksanaan analisis terhadap hasil kuisioner dibagi sesuai dengan jumlah Unit Organisasi Eselon I di Kementerian Komunikasi dan Informatika. Kementerian Komunikasi dan Informatika terdiri dari 7 (t ujuh) unit organi
things that no one has understood before . penelitiannya dan mampu menuliskan laporan penelitian (Skripsi) sesuai standard penelitian ilmiah bidang Informatika dan panduan Skripsi Teknik Informatika Universitas Trunojoyo
Jadi osteologi adalah cabang dari anatomi yang memelajari tentang tulang. Dalam memelajari tulang sering pula dijumpai istilah “skeleteon”, yang berasal dari bahasa latin yang berarti kerangka. Tulang atau kerangka bagi manusia mempunyai fungsi yang amat besar, antara lain: a. Melindungi organ vital b. Penghasil darah tertentu c. Menyimpan dan mangganti kalsium dan fosfat d. Alat gerak .
